DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Nagrada za pošumljenje golieti. Kralj, zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, nagradila je žitelja Stjepana Markovima iz Švice kod Otočca iznosom od 40 for. za revno i uspješno nastojanje oko pošumljenja kraških golieti. Nepogoda vremena. Javlja nam prijatelj iz Budinšdine u Zagorju, da je dne ] 5. listopada t. g. vladala u gori Ivanjčiei, spađajućoj ka kotarskoj šumariji zlatarskoj, tako silna oluja, pradena burom i snjegom, da je u obdinah Petrovoj gori i Vojnovec preko 150 bukovih stabala izkorienila a do 150 u polovici slomila. Usljed toga nastala je dakako velika šteta u šumi. Nepogode u službi lugarskoj. Jednog dana mjeseca rujna t. g. jašio je lugar Nikola Ostoić kroz šumu Omerovac, koja mu je na čuvanje povjerena. Konj mu se iznenada uplaši i lugar Ostoid s njega opade, al nesredom mu jedna noga zapala u sengije i tako ga uplašeni konj po šumi preko panjeva i klada donekle vukao, izra,nivši ga užasno. Ovaj dogadjaj neka je opomenom lugarskomu osoblju, da kad jaši, neka bude uvjek na oprezu i osobito na to pazi, da mu noge u sengijah duboko neupadnu, već samo da je prednji dio noge u istih. Nakon jednog mjeseca iza opisanog dogodjaja oporaviv se donekle rečeni lugar Ostoid, nastupi službu lugarsku opet, ter 19. listopada t. g. uputi se on opet jašeć u šumu. Povrativ se iz šume kudi, u čas kad je s konja sidi htjeo, pogodi ga kap, ter srušiv se s konja, šatre si nogu. 20. listopada t. g. u predvečer uočio je lugar Skrljac jednog štetočinca, koji je u namjeri bio umaci mu. Isti lugar poviče za bježedim štetočincem „stoj!" i tobož da štetočinca zaplaši, uzme pušku k licu na nišan, nu nespretnošdu tog lugara puška u istinu odape i bježedeg štetočina rani ga lahko. Ovakvi se slučaji neopreznosti, — žalibože radi lahkoumnog shvadanja lugar, zvanja kao i radi nepromišljenog baratanja s puškom — kao da ista šali služi — , u novije doba opetuju a jedino na uštrb samog lugar, osoblja. Sa puškom nije se šaliti ved jedino u smislu § 54. šum. zakona rabiti, onda će izbjeći lug. osoblje sličnim nepogodam. Kako ćeš saznati, kad je drvo posječeno. Doba, u kojoj je drvo posječeno, upliva veoma na trajnost njegovu, osobito na drvo, koje kaniš rabiti za gradjevine. Drvo, koje je posječeno za gradljike u soku, kvari se mnogo brže , nego ono, koje je u zimi posječeno, a ođtud dolazi ona naša narodna poslovica: „dobrog je mjeseca posječeno" (Korajac). Do sad niesmo poznavali način, kojim bi se mogli pronađi izvjestni znakovi za opredieljenje one dobe, kad je drvo posječeno naime, da li je ono posječeno ljeti ili zimi. Sad možemo to ipak saznati, ako sliedimo tragove bilinske anatonije i fiziologije. Onakovo drvo, koje bude posječeno zimi, dakle onda, kad mezgra miruje, ima u obilju poput zrnaca od stanica nagomilanu srčiku (Mark), koja sastoji od srčikavih trakova ili od drvenog staničevlja (Zellengewebe), dočim svega toga neima kod drveta, koje je u soku posječeno. Da lahko upoznaš takovu srčiku t. j . da ti je mogude saznati, da li drvo ima onakovu srčiku, kakovu opisasmo kod dr,i>ta u zimi usječena, trebaš pokušati sa jodora. Jod naime promjenjuje boju takove srčike u ljubičastu, te deš takovu promjenu boje najlaglje opaziti na hrastovom drvu , koci kojega možeš jur prostim okom primjetiti oširoke, srčikave pruge. Ako dakle ^....ovitu presiečnu plohu drvenog koloturida od drveta u zimi posječena pokvasiš sa jodov^´ raztopinom, onda deš opaziti srčikave pruge (trakove) poput tamnih skoro crnih crta, koje proviruju kroz drvna vlakna, stanice i pletež na žutoj podlozi sa jodnom otopino- nakvašenoj. Svega toga nedeS opaziti na onoi:> -.´vu, koje je ljeti (u soku) posječeno; jer se kod takova drveta sva sječina žuto bojadiše, dočim se srčikovi trakovi razlikuju od ostalih djelova drva samo po manje žutoj ´ jji. 38 |