DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 544 —


Istina je, da je u obdinskih šumah u Fruškoj gori u principu uzgoj sitne šume,
te kao takove marvi nepristupna, no kada se uzme onaj brežuljasti položaj, ona mala
površina, a naročito širina šume, posve je vjerojatno tako rekue neizbježiva šteta.


Ako bi sđ u ob(5e toga pokusa latilo, to po našem mnenju^ sa boljim uspjehom
te i većom sigurnoš(!u dalo bi se izvesti u šumi vlastelinstva, koje su bezuslovno marvi
i Ijudem posve nepristupne.


Viesti iz Dalmacije. Dobismo njeke podatke o radu političke uprave tekom
188G. godine za unapredjivanje šumarstva u Dalmaciji i o sudjelovanju pokrajinskih
zaklada, da i imovnih občina u ovu granu našeg gospodarstva. Priobčujemo o tom
najglavnije : Šumarsko osoblje kod obćina ostalo je po broju skoro jednako kako i godine
1885., a bilo je podupirano od namjestničtva svotom od 14.224 for. i 2 novč.,
dočim je zemaljski odbor doznačio obćinam za ista svrhu svotu od 3980 for. 18 novč.
1 same su obćine tečajem godine 1886. dopriniele veću svotu no ikada za uzdržavanje
svog šumarskog osoblja naime 29 780 for. i 70 novč., bilo je upotrebljeno dakle godine
1886. za šumarsko obćinsko osoblje u svem 47.984 for. i 98 novč.


Djelatnost ovog podupiranog šumarskog osoblja nije ostala bezuspješna, jer je
bilo tečajem godine 1886. za šumarsko obćinsko osoblje podneseno političkoj oblasti
u svem 4124 prijava, na temelju kojih bi dosudjono 13,334 for. 69 novč. globe, a
zatim 589 for. 60´/2 novč. parbenih troškova. — Broj i površina svakovrstnih branjevina
raste neprestano, a mjestimice razvile su se neke branjevine tako gusto, da
se je moralo prcduzeti proredjivanje, te se je i razdalo tom prigodom narodu mnogo
ogrievnog drva iz dosadašnjih branjevina. Uspjeh polučen u tom pogledu tako je očevidan,
da se ne može zaniekati.


Sto se tiče šumskih prekršaja, u obće je bilo godine 1886. podneseno političkoj
oblasti 6702 prijavnice, uslied kojih su bili krivci osudjeni na 21.542 for. 93 novč.
i na 13.964 for. 04´/a novč. naknade šteta.


Od šumskih globa, spadajudih u korist zemaljsko poljodielske zaklade, bila je od


c. kr. poreznih ureda tekom godine 1886. utjerana svota od 16.191 for. 74 novč., a
ostalo je koncem godine 1886. ne utjerano 18.751 for. 82´/2novč. Radi ovog ostatka
poduzelo je već namjestničtvo shodne mjere.
Za umjetno pošumljivanje doznačilo je namjestničtvo tekom 1886. god. za sjeme
i za biljke 2393 for. 06 novč. za radnje oko toga 2786 for. 60 novč. a za uredjenje
bujica 4047 for. Osim toga doznačio je zemaljski odbor za uredjenje bujica u
svem 1400 for., a obćine u gotovom 130 for., te oko 1200 bezplatnih radnika.


Radnje oko uredjenja bujica bile su nešto stegnute obzirom na to, jer se je namjeravalo
ustanoviti posebni tehnički odsjek za uredjenje bujica. A već prošlog svibnja
predložilo je u tu svrhu ministarstvo poljodielstva caievinsk im vieću posebnu zakonsku
osnovu na ustavno razpravljanje. Medjutim ´stigao je u Dalmaciju ove godine tehnik
za uredjenje bujica, gosp. Zeiler iz Tirola, te je dođieljen zemaljskom šumskom nadzorničtvu.
— Za šumske svrhe bilo je dozn"čeno tekom 1886. godine u obće od namjestničtva
iz državnih sredstva u svem 25.637 for. 70 novč , od zemaljskog odbora
ukupno 5480 for. 18 novč., a obćine žitvffvale su ukupno 32.123 for. i 15 novč.


Dakle bi godine 1886. upotrebljeno za poboljšavanje šumarstva u Dalmaciji iz
državnih, zemaljskih i obćinskih sredstva svega 63.241 for. 03 novč., što će bez
dvojbe uroditi dobrim plodom. -"


Oglas glede ovogodišnjih višjihf^nmarskih državnih izpita. Visoka kralj,
zemaljska vlada, odiel za unutarnji´, poslove, stavila je oglasom od 6. studenoga t. g.
broj 30.656 do obćega znanja, da će se ´"žavni izpiti za samostalno vođjenje šumskoga
gospodarstva obdržavati u Zagrebu dne IV, i slieđećih dana mjeseca prosinca t. g.


Odnosne u smislu normativne naredbe od 18. listopada 1886. br. ,33.094 sastavl´ene
biljcgovane molbe imadu se pod´i´ieti do konca studenoga t. g. predsjedniku
upitnoga izpitnogz povjerenstva Emilu Durstu, kr. šumarskomu ravnatelju u Zagrebu,