DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 499 — Gospodarstveni i trgovinski odnošaji šuma ugarsi (Svršuje se.) Šumska temeljna knjiga u drugom svezku prvog i drugoga diela izkazuje nam stanje cielokupnih šuma ugarske države, razvrstano po šumskih Jiadzornii´tvih, municipijah i po županijah, u potonjem omjeru i po obćinah, a kod ovih je izkazano po kakvoći tla (šume zaštitne, popieščine, absolutno i neabsohitno šumsko tlo). Nadalje nalazimo posebice razlučene vrsti drveća (hrastike, bukvike i ine listnjače, te crnogorice), a po pravnih odnošajih vliistnika (državne šume, municipalne i obćinske šume, šume crkvenih korporacija i osoba, javne zakladne šume, privatne zakladne šume, fideicomis šume i šume dioničkih družtva), napokon uporabom zakona — one šume, koje spadaju pod ustanove § 17. zakonskoga članka XXXI. od god. 1879., te opet one, koje pod taj §. nespadaju. Promotriv ovaj izkaz pobliže, opaziti ćemo, da sadržaje podpunu statistiku ugarskih šuma, a zaslužuje ovaj zbilja obsežan rad od strane sustručara svako priznanje. Na potankih podatcih ovih dvajuh obsežnih svezaka osnovan je u glavnom prvi svezak, a bilo bi sasvim na mjestu, da se je temeljna knjiga ošumah, sadržavajuća glavne podatke cielog gospodarstvenog i trgovinskog razmatranja, postavila na prvo mjesto. Kao što je razloženo u uvodu drugoga svezka, biva specificiranje data ovoga svezka temeljem šumskog zakona; zato se na primjer kod klasifikacije tla ne uzimlje u obzir različn st mineralnih i drugih sastavina, nego su mu mjerilom za produktivnost ona glavna svojstva tla, kako ih razlaže šumski zakon. Isto tako postupa kod razdielenja drveća po vrstih, jer samo uzimlje napose hrast i crnogoricu, kao dragocjene vrsti, dočim navadja bukvu s drugima listnjačama. Pogledom na Hrvatsku i Slavoniju postupa na sličan način, samo s razlikom, da ne izlučuje nikakovih zabrana, jer takovih ondje još neima. Takodjer su navedeni detailirani izkazi samo od oblasti, naročito županija i kotara, pošto su ustavopravni odnošaji drugačiji, a nije se niti htjelo činiti drugi svezak omašnijim. U ostalom uredjena je karta i za naše krajeve tako, da se vide u pojedinih obćinah ležeće šume. Podatci za temeljnu knjigu crpljeni su što se tiče Ugarske iz onih zapisnika, koji su sastavljeni naredbom ministarstva za poljodjelstvo, posebice za svaki municipij po šumskih nadzorničtvih. Ti zapisnici stoje na uvid svakomu i izpravljaju se reklamacijami šumoposjednika, zatim izpitavaju ih upravni odbori i onda ih ministarstvo potvrdjuje. Podatci za te zapisnike vadjeni su iz stalnog i provizornog katastra, od kojeg se razlikuje temeljna knjiga ipak u koječem. Po katastru iznosi šumska površina ciele Ugarske 13,204.798 jutara, dočim temeljna knjiga izkazuje istu sa 13,294.942 jutara ili za 90.144 jutara više. Tomu je uzrok poglavito taj, što izmjere katastra još nisu svuda provedene, pa su se mnogo puta rabile izmjere šumoposjednika. namjesto nesigurnih |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 500 — podataka provizornog katastra. Medjutim pošumljene ili pošumit se imajuće površine uzete su takodjer u temeljnu knjigu, kao što i takove, koje su promjenjene protuređno iz šumske gojitbe na drugu vrst težatbe. Napokon su zatražili i njeki privatnici, da im se stave pašnjaci i pustare u red zabranu. Temeljna knjiga sadržaje u tom pogledu sigurnije podatke nogo kataster, koji je služio temeljem jedino za podatke, tičuće se Hrvatske i Slavonije. Temeljnoj knjizi priložen je izvrstno izradjen „tlovid svih šuma Ugarske države s oznakom u pojedinih obćinah dolazećih glavnih vrstih drveća", u mjerilu 1:360.000. Ovaj tlovid izradjen je po šumsko - uredjajnom odsjeku kod ministarstva za poljodjeljestvo na taj način, da su šumske površine unesene u politički tlovid, složen po državnoj tiskari u gornjem mjerilu, koji isti tlovid je bio sastavljen iz gojitbenih nacrta, napravljenih u mjerilu 1 : 144 000 i služećih za reguliranje zemljištnog poreza od god. 1873.—1883. Kašnje je izpravljen ta] tlovid po podatcih temeljne knjige Unutar obćina dolazeće šumske površine označene su po onoj vrsti, koje tamo najviše imade. Boje su uzete: zelena za hrast, crno-siva za crnogoricu, a smedja za bukvu i druge listače. Gdje se je moglo grafički lučiti unutar granica obćinskih po tom razdielenju vrstih, ako je veličina površine odgovarala, to je i učinjeno. U ostalom izjednačuje se slika i kod takova prikazivanja u toliko, da se može razpoznati vladajući značaj stojbine u pojedinih djelovih zemlje. Upozorujemo osobito na taj važan prilog Bedo-ovog djela. Prije nego predjerao k trećem svezku, evo još ujekoliko potanjih podataka iz temeljne knjige, u koliko isti zaslužuju obći interes. Po glavnom sbrojniku na koncu drugog svezka odpada: A. Po svojstvu tla: Ugarskoj. Hrvatskoj i Slavon. Ukupnoj državi, jutra 7o jutra % jutra «/„ a) na zabrane . . . 786.910 5-92 — — 786.910 4-93 b) na absolutno šum sko tlo. . . . . 10,668.129 80-24 2,160.075 81-11 12,828.204 80-39 c) na ne absolutno šumsko tlo . . . 1,650.951 12-42 502.570 18-87 2,153-521 13-50 d) na popješčine . . 188.502 1-42 450 0-02 188.952 118 B. Po pravnom staližu posjednika na: a) državne šume 2,031.270 15-28 544.251 2044 2,575-521 1614 b) šume trgovištne i obćinske ... . 3,114.904 23-43 575 346 21-60 3,690.250 23-13 c) šume crkvenih kor poracija ili privatnika 846575 637 85-500 321 932 075 5-8^ d) javne zakladne šume 143493 1-08 — — 14349.5 0-90 e) privatne zakl. šume 3.406 0-02 — — 3.406 0-02 f) fideicomisne šume . 899.722 6-77 — — 899.722 5-64 g) kompossesorate . . 1,670.674 11-86 719.033 27-00 2,295-607 14-38 h) šume dionič. družtva 294.228 2-21 — — 294.222 1-84 |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 7 <-- 7 --> PDF |
- 501 — Pogledom na te brojke opazit je, da su posjedovni odnošaji šuma Ugarske vrlo povoljni razvitku urednog šumskog gospodarstva. Sravnimo li te brojke s onima Austrije dobivamo sliedeću sliku : Austrija: državne i ja\ne zakladne šumo . . . 892.840 jutra ili 96 "/o obćinske šume 1,297.237 „ „ U´O „ tiileicomisne šume ....´... . 817 117 „ „ 6´0 „ šume crkvenih korporacija 615´335 „ „ 60 „ Ugarska: državne šume 2,675.521 „ „ 16´14 „ javne zakladne šume 143.493 „ „ 0´90 „ obćinske šume . 3,690.250 „ r37-51 „ i kompossesorati 2,295.607 „ „j" lideicomisne šume 899´´722 „ „ 5´64 „ šume crkvenih korporacija 932 075 „ „ 5´84 „ od cjelokupne šumske površine od 9,227.060 ha. odnosno 15,957.587 jutra. Ako se u Ugarskoj bude nastojalo, da se ne promjeni sadanji posjedovni omjer, osobito što se tiće municipialnih, obćinskih i kompossesoratskih površina, to će taj omjer provedenje šumskog zakona znatno olahkotiti. Povjest šumarstva uči nas, da je uzdržanje velikih nerazdieljenih šumskih posjeda bitnim uvjetom zdravih šumskih odnošaja, a time ujedno i uvjetom obćeg blagostanja. Nemože se dosta naglasiti, da je šuma konservativitn elemenat u naravi, koji se bori svom snagom proti razciepljetiju i osvećuje se grozno svaka sila, koja joj se nanese u tom pogledu. Prvi opis 0 gospodarstvenih i trgovinskih odnošajih državnih šuma izdao je Bedo god. 1878. U.-ljed temeljitih promjena u šumarstvu Ugarske, naročito usljed zakonskog članka XXXI. od god. 1879., ter nastupivše reoi´ganizacije uprave, bje potrebito, da se novi odnošaji tog najvećeg šumoposjeda kraljevine prikažu u svojoj novoj slici tim više, jer je medjutim i erarski posjed pretrpio bitnih promjena, kano odkupom služnosti, zamjenom, prodajom, postao je za 642.000 jutara manjim. Prije bijaše uprava državnih šuma i u Ugarskoj podredjena ministarstvu financija. 1. \eljače 1881. bje dodieljena, odgovarajuć duhu vremena, ministarst\ u za poljodjestvo, i pri tom je izvedena kao i u Austriji podpuna reorganizacija. Istodobno učinjena je ne odvisnom uprava državnih šuma od svih grana uprave, te su i šumarski činovnici, obzirom na interese šumarske službe, riešeni uprave erarskih domana. U uvodu daje nam treći svezak, nakon kiatkog opisa razdieljenja drva i stojbina, sliku o uredjenju službe u državnom kućanstvu, iz koje sliedeće vadimo. Ministarstvu za poljodjelstvo, odnosno odsjeku šumarstva, predstoji sada uprava cielog šumarstva. Kao posredujući uredi izmedju glavne uprave i lo |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 502 — kalnih oblasti jesu za manje šumske komplekse šumarije, za veće cjeline pako nadšamarije. Kod većili šumskih površina, koje nadmašuju obseg nadšumarskih kotara i gdje to zahtieva unovčivost drva, kao i odnošaji prevozni, ustrojeni su posebni uredi sa ravnateljstvom. Ovi uredi imadu ipak neodvisan od ravnateljstva svoj vlastiti djelokrug, te su odvisni od ravnateljstva jedino u pogledu drvosječnili osnova, cienika drva, proračunavanja zalihe drva, podvrženi su dakle periodičnoj kontroli ravnateljstva. U takovoj svezi s ravnateljstvom stoje uredi Zsarnocsa (sa Beszterczbanja), Bustyahiiza (sa Marmaroš-Sziget), Szasebes (sa Kolozsvar), Oršova (sa Lugos), Otočac (sa Zagrebom). Imamo ovdje mješavinu šumarskog sistema sa nadšumarskim, preko koje nismo kadri izreći definitivan sud, pošto nemamo točan uvid u sve lokalne okolnosti, koje se za opravdanje navadjaju, nu mislimo, da osebujnost tih odnošaja bezuvjetno taj sistem ne zahtieva. Upravitelji ravnateljstva, nadšumarija i šumarija imadu velik djelokrug i za uspješno vodjenje uprave potrebito doznačno pravo unutar granica državnog proračuna. Zadaća ovih šumarskih oblastih jest izdavanje svih naputaka u pogledu uprave, nadalje vrhovni nadzor i kontrola mjestnog šumarskog gospodarstva, podnašanje odnosnih izvještaja i mnienja u svih pitanjih, spadajućih u poslovni djelokrug šumarskog odsjeka kod ministarstva, koja se odnose na njihove kotare, a ne mogu se riešiti u vlastitom djelokrugu. Djelokjrug im se zato prostire na sve osobne, upravne, uredjajne, unovčenja, gradjevne, zakupne i sve k ovim spadajuće poslove. U stvarih osobnih je djelokrug tih oblasti sličan onomu austrijskih i domiinskih ravnateljstva, ali s tom razlikom, da ugarske šumske oblasti u disciplinarnih stvarih činovnika podčinjenih i podvornika kao prva molba osude izriču. U djelokrug tih oblasti spadaju nadalje, što se tiče uredjajnih i upravnih stvari: gospodarstveni pokusi u iznosu od 500—1000 for., onda potvrda ugovora za izradbu i izvoz drva, na temelju potvrdjenih cjenika. U stvarih unovčivosti proteže se njihova kompetencija u bitnosti do brojka cienika, izključivo ugovara trajućih više od jedne godine. U stvarih gradjevnih ovlašteni su potrošiti na popravak deputatnih, patronatskih, školskih i zakupnih sgrada 150 do 300 for., i to samo onda, ako se zadnjih pet godina nije na popravak više trošilo, nego što iznaša najamnina. Što se tiče popravka i uredjenja upravnih i gospodarstvenih sgrada, ovlašteni su od 2000 do 4000 for. potrošiti. U zakupnih, ugovornih, zaostatnih, deficitnih i vjerovnih stvarih siže im kompetencija od 500 do 1000 for. Napokon vlastni su: odpisati neućerive tražbine od 150 do 300 for.; brisati opravdane manjkavosti računa od 500 do 1000 for.; primati nagodbe, koje se odnose na pravno i računarski obrazložene obustave parnica od 1000 do 2000 for.; dozvoljenje credita na pol godine u iznosu od 5000 do 10.0000 for. Ovdje vriede manje brojke za šumarije, a višje za ravnateljstva i nadšumarije. Ako je nužda, državne su šumske oblasti vlastne izdati potrebite doznake na svoju odgovornost. |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 503 — Izvršujući organi i rajestni upravitelji gospodarstva su nadšuinari i Šumari, koji upravljaju pojedine šumske kotare u prenesenom djelokrugu, koji je prema osobnim svojstvom upravitelja odmjeren. Pilanami upravlja upravitelj skladišta, koj takodjer strukovno naobražen šumar mora biti. Materijalne račune vodi za sva upraviteljstva kod šumske oblasti namješten računarsko- šumarski činovnik. Kod mjestnih upraviteljstva uzimlju se za pisare lugari, koji nisu sposobni za vanjsku službu. Izplatu novaca za šumske oblasti i upraviteljstva obavlja mjestni porezni ured, koj ali samo takove doznačnice izplaćuje, koje su coiitrasignirane i likvidirane od računarskoga odsjeka koi šumskih oblasti. Svaka šumska oblast ipak posjeduje vlastitu blagajnu, koja je normirana sa 5000 do 30.000 for., iz koje se namiruju tekući troškovi uprave i gospodarstva, dočim se suvišci odpremaju poreznom uredu. I šumarski upravitelji dobivaju odgovarajuće zalihe novca. Šumarski kandidati i vježbenici uzimaju se rad toga, da pomažu kod uredjenoga gospodarstva i uprave, te se njihov broj radje veći, nego li manji drži, za da se dobije podmladka u službi. Da se olakša polaganje državnog izpita, za kojeg treba propisno dvogodišnja praksa, primaju se svršeni akademici, koji nemogu biti imenovani vježbenicima, kao dnevničari, sa vježbeničkom plaćom, koji službovni odnošaj može se svaki čas razriešiti. Radnje oko ured jenja šuma su sasvim neodvisne kod svake šumske oblasti od dotičnog administrativnog diela uprave. Procjenitelj ili njegovu službu vršeći činovnik sa svojim podčinjenim osobljem podvržen je izravno ministarstvu, kojega tehničko osoblje odnosne radnje vodi. Procjenbeno osoblje dužno je dati samo na pismeni ili ustmeni poziv predstojnika šumskih ureda razjašnjenja ob onih predmetih, koji stoje sa procjenom i uredjenjem šuma u savezu. Oni vrše nad šumskima uredima mjestnu kontrolu, da li se radi po gospodarskih osnovah, i mora se uvjek zatražiti njihovo mnienje, ako se hoće erarski šumski posjed zamjeniti ili odkupiti od služnosti, ili s kojeg god razloga dati drugom. Ustanove, po kojih se imadu sastavljati nacrti za gospodarstvene osnove, napomenuli smo već napried. Upravnom osoblju daje se potrebiti upliv na te nacrte u toliko, da se svaki takav elaborat, kojeg procjenitelj po svom vlastitom osvjedočenju izradi, izpituje povjerenstveno. To povjerenstvo sastoji iz pet članova; od predstojnika dotičnog šumskog ureda kao predsjednika, kotarskog šumarnika, upravitelja šumarije, medjašnog mu sudruga i procjenitelja kao izvjestitelja. U mjestu nalazeći se procjenitelji dužni su prisustvovati takovim sjednicam, nu nemaju pravo glasa. Izpitivanje vodi se zapisnički, te se moraju sve razlike u mnienju i opazke u zapisnik stiviti, te taj ide onda skupa sa nacrtom ministarstvu, koje ga potvrdjuje, odnosno daje dozvolu za posebno izradjivanje operata. Ako li treba za to vrieme što promjeniti, to se ima učiniti na isti savjetujući način. To isto valja i za izradjene osnove, koje izpituje konačno ministarstvo sa stanovišta šumoposjednika, nadalje upravni odbor dotičnog municipija i kr. nadzornik šuma na licu mjesta. |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 504 — Beriva dobivaju činovnici, postavljeni za uredjenje šuma, na račun plaća odnosnih šumskih oblasti, dočim se pokrivaju izdatci za samo službovanje iz skupnoga proračuna za uredjenje šumskog gospodarstva, koji je iznašao za god. 1885. za 62 šumarska činovnika 49.850 for. Pravn i zastupnic i su erarski odvjetnici, koji obitavaju u sjedištu šumskih oblasti ili u blizini istih. Oni su dužni u svih pravnih poslovih savjet davati i zastupati u svih parnicah, nu nesmiju bez naročite dozvole šumskih oblasti nikakovu parnicu podignuti. U Hrvatskoj i Slavoniji vrši šumarsko ravnateljstvo i pravne poslove. Knjigovodstvo uredjeno je u bitnosti tako, da skupno šumsko poslovanje sa novcem, dakle i ono od kućnih blagajna, dolazi koncem svakog mjeseca poreznom uredu. Ti uredi vode kronologičnim redom za šumsko poslovanje s novcem etatni i depositni dnevnik eventualno i mirovinski dnevnik. Mjesečni zaključak etatnog dnevnika, prenese se u etatni dnevnik ministarstva za poljodjelstvo, zaključci depositnih i mirovinskih dnevnika pako prenašaju se u konto korente. S tim novčanim poslovanjem državnih šuma skopčane poslove kao liquidaturu, uknjižbu i kontrolu vrše knjigovodje, namještene kod šumskih oblasti. Ovdje se uknjiže svi podatci etatnih dnevnika mjestnih ureda i onda se do 10. svakog mjeseca pošlju pemenuti dnevnici središnjemu računarskomu odsjeku ministarstva. Svršetkom godine odnosno koncem ožujka, dok traje đoznačna perioda, zaključuju šumarske knjigovodje račune sa naznakom, što se je primilo i izdalo kod dotičnog šum. ureda, kao i zaostatke po rubrika i nadalje vriednost u novcu pokretnog i nepokretnog imetka. Za izradjeno i prodano drvo, kao i za druge proizvode vode upravitelji šuma i skladišta materijalne dnevnike, koji su ujedno i materijalni računi. Ovi se zaključuju svake pol godine, te jih knjigovodje temeljem novčanog poslovanja izpituju. Za proizvode, koji se neplaćaju u gotovom, vode se posebni pomoćni dnevnici. Na koncu uvoda opisuju se odnošaji umirovljenja, uredjeni zakonskim člankom XI. od god. 1885. Ove uredbe su od obćeg interesa, stoga ćemo najvažnije navesti. Komu pripada pravo na mirovinu, dobiva ili doživotno ili pako bude izplaćen jednom za sve pute. Taj zadnji slučaj dogadja se onda, ako službenik nije služio punih deset godina. Takovi dobivaju, ako su služili manje od pet godina, odpremninu u iznosu jednogodišnje plaće, a ako su služili više od pet godina, u iznosu dvogodišnje plaće. Udovice i sirotčad takovih službenika dobivaju bez razlike vazda jednu četvrtinu plaće supruga, odnosno otca. Temeljem postoječih mirovinskih pristojba je službovno vrieme preko 10 godina i zadnja u službi dizana plaća. Za šumarske činovnike iznaša mirovina nakon prvih deset godina 40"/o zadnje uračunive plaće, a za svaku daljnju godinu službovanja računa se 2°!^ više tako, da četrdeset-godišnje službovanje osigurava podpunu mirovinu. Udovice šumarskih činovnika, koji su najmanje 5 godina službovali, dobivaju kao mirovinu, ako plaća istog činovnika nije bila veća od |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 505 — 600 for. 50%, za svaki višak pako preko 600 for. ^O^/o- Sirotčad, ako jih je troje za obskrbiti, dobiva svako do navršene normalne dobe šestinu od mirovine majčine, koji pako izgube otca i mater, dobivaju poldrugi iznos zadnje uračunive plaće kao prinos k odgoju. Podčinjeno osoblje i podvornici dobivaju nakon 10—20-godišnjeg služboranja trećinu plaće, nakon 20—30 godina polovicu, nakon 30—40 godina tri četvrtine, a za više od 40 godina podpunu plaću kao mirovinu. Lugar dobiva uvjek podpunu zadnju uračunivu plaću kao mirovinu i to bez obzira dali je privremeno ili definitivno namješten, ako bude u službi ranjen, te tim postane nesposoban za šumarsku ili drugu državnu službu. Udovice službenika i podvornika dobivaju trećiim plaće njihovih supruga kao mirovinu, a sirotčad (i to dječaci do 16. godine a djevojke do 14. godine) dobivaju svako godišnji 12 for. kao prinos k odgoju. Osim toga iuiaju udovice, kao i izpod normalne dobe stojeća djeca pravo odštete za pogrebne troškove i to za preminule u službi polag zadnje uračunive plaće, a za umirovljene polag njihove mirovine, koja odšteta se računa po dosta povoljnom mjerilu. Za rad nesposobni radnici dobivaju, ako su služili više od 8 godina, godišnje provizije u iznosu od 13 fur. 68 novć. do 212 for. 24 novč. prama kraćem ili duljem služb ivanju. Udovice njihove dobivaju 9 for. 10 novč. do 85 for. 48 novč.; sirotčad pako dobiva, ako im majka živi 2 for. 74 novč. do 6 for. 48 novč., ako su bez otca i majke 5 for. 48 novč. do 22 for. 80 novč. na godinu, i to po broju djece. Stalni radnici moraju davati 3´5 do 57o svoje zaslužbe u zakladu, iz koje se podmiruje polovina ili trećina mirovinskih troškova. Danas posjeduje prijašnja montansko-šumarska radnička zaklada preko 2 miliona for., dočim sada uvedena čisto šumarska radnička zaklada ima glavnicu od 74 427 for. Predslaviv ovako opisni dio svezka, prelazimo k statističnom materijalu, koji je složen u 29 skrižaljkah Tu moramo iztaknuti, da smo opazili manjkanje postotnog izraza odnošaja, što bi svakako pogledom na množinu brojka potrebito bilo. Nemože se dosta naglasiti, kako je izražavanje u postotcih važno za onog, koji se bavi statističnimi stvarmi te hoće, da sravnjiva i analizuje. Upravi državnih šuma spadajući šumski i doniantki posjed iznaša 3,140.777 75 jutara, koji se dieli po vrstih gojitbe kako sliedi: Ugarska Hrvat, i Slav. Intravillanska zemljišta 1.46351 jutra 89´33 jutra r, -v I . \ oranice . . 19.560´13 , 2.233 39 „ Za upravne ili admmistra- ,. , ^ r. ,. i, T 1 i livade . . 27.009-66 . 658-69 „ tivne svrhe ili enclave ( .. . -r^ „ ,. „.„^ j pašnjaci . 50.o66-55 „ 3.618-o7 „ Alpinski pašnjaci 122.203-05 „ 23.854-00 , Neplodna zemljišta 49.458-67 , 19.3´+2-42 „ Nepošumljena površina 270.861-54 , 49.796-40 , Šuma 1,955.210-66 „ 544.251-18 „ Sbroj 2,496^33^7yiutrar643.843-98 jutra |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 506 — U ukupnoj državi: Intravillanska zemljišta 1.552-84 jutra ... j . . , I oranice 21.793-52 , Za upravne ili administra- ,. , „„ „^o or ^. , .,. 1 < livade 28.268-35 „ tivne svrhe ili enclave | , . . r-i lot ,« [ pašnjaci 54.185-12 „ Alpinski pašnjaci 146.057-05 „ Neplodna zemljišta 68.801-09 „ Nepošumljena površina 320.657-94 „ Šuma . . 2,499.461.84 „ Sbroj 3,140.777-75 jutra Državni šumski posjed Ugarske sku|)a sa nuzgrednimi površinami zauzimlje dakle 5"/,, cjelokupne površine u zemlji. Glavne vrsti drveća podieljene su na sliedeći način: Ugarska Hrvat.-Slav. Ukupna država Hrastici ... . 317.33403 jut. 108.695-69 jut. 426.02972 jut. ili I?"/« Bukve i druge listače 969.469-89 „ 357.994-79 „ 1,327.464-68 „ „ SS"/« Crnogorice . . _^_ 668.109-24 „ 77.560-70 , 745.669-94 „ „ 30% SbroriT9T49TlViYlut7T44.25l-l8 jut. 2,499.164-34 jut. Šumske površine, kako ih pokazuje skrižaljka II. (vrst drveća), slažu se približno s površinami skrižaljke I. aU ne posvema. Isto tako vidimo, da je u uvodu rečeno, da je sa reorganizacijom od 1881. godine oduzeta upravi državnih šuma uprava domiina, dočim skrižaljka I. ipak izkazuje znatnih domanskih površina. Ali se ne razlaže, na koji način je taj domanski posjed ostao u rukuh uprave državnih šuma, odnosno, koji komad je izlučen i gdje se isti upravlja. Isto tako postoji još jedna razlika u površinah državnih šuma. Temeljna knjiga najme subsumira u rubriku državnih šuma ne samo prave erarske šume, nego i šumski posjed državnih željeznica, pastuharskih imanja i vojničkog erara. Te nisu navedene u skrižaljkah ovdje, valjda zato, jer spadaju drugim granam uprave. Skrižaljka III. pokazuje kao i prve dvie po šumskih oblastih i šumskih kotarih, kako su se podiehle pojedine vrsti drveća po pojedinih vrstih kamenja i diluvialnih i aluvialnih tlih. Ovi podatci su interesantni gledom na zamjenite odnošaje tla i vrsti drveća. U ukupnom državnom šumskom posjedu uključivo Hrvatsku i Slavoniju raste: A. Na prvobitnih vrstih tla: Hrast Bukva i dr. hstače Crnogorica Bjelufak . . 3.860 00 jut. 35.815-35 jut. 21.926-52 jut. Pješčenik 33.733-89 „ 90.087-37 „ 144.326-88 1) Ociljevac . 88.194-82 , 282.541-06 „ 151.660-21 Tinjčevo kamenje ... . 17.925-00 „ 201.32316 „ 113.966-85 Augitvo i amphibolno kamenje 11.596-38 „ 22.904-95 „ 9.873-32 Glineno kamenje 23.650;98 „ 72.83328 „ 80.670-00 Vapneno „ .... . 36.419-88 , 488.169-10 „ 218.882-25 |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 507 — B. Na naplovljenom tlu: Hrast Bukva i dr. listače Crnogorica Kremen 10.183-02 jutra 13.237-70 jutra 411 00 jutra Gromače 36.662-55 „ 13.010-11 , S.i)1205 , Lapor 8-602-46 „ 13.509-74 „ 0.00 , Mulj 155.200-74 „ 94.032-86 „- 40 86 „ Ako se ne uzme u obzir okolnost, da je mnoga vrst iztisnuta sa svog pravog staništa (kako je to slučaj kod krčenja diluvialnih i aluvialnih površina) i obično u više predjele potisnuta i tim na stanovite klimatične predjele ograničena, ako dakle to sve pustimo s vida, što ove ovdje predočene zamjenbene odnošaje izmedju vrsti drva i tla ukida; to ipak možemo uviditi iz težko ;i mukom složene skrižaljke III., kakve vrsti koje tlo ljube. Vidimo iz nje, da su sedimentiirna duboka tla prava domovina hrastova, dočim bukva voli tinjčeva i vapnena tla. Na istoj stojbini kao i bukva uspjeva i crnogorica a prija joj pješčeno i glineno tlo. Skrižaljka broj IV pok-izuje nam podielbu vrsti po visina, te je složena polag šumskih oblasti, a za cjelokupnu državu daje nam sliedeču sliku: Hrast Bukva i dr. listače Crnogorica a) u ravnici i predgorju do 200 mt. 231.752-68 j . 139.546-72 j . 587-26 j . h) u sredogorju do 600 mt. . . 171.112-18 „ 407.74761 „ 41.453-55 „ c) u velegorju sa više od 600 mt. 23.164-86 „ 780.17035 „ 703.629-13 „ Iz tog vidimo, da pripada nizinam 371.886 jutara ili 15"/o, sredogorju 620.313 jutara ili 25%, a velegorju 1,506.964 jutara ili 60"/,, od cjelokupne državne šumske površine. U Austriji stoji taj omjer postotaka u pogledu državnih i javnih zakladnih šuma 5, 15 i 80%. Kod Austrije mora se ali uzeti obzir na to, da 56% šuma pripada visinam od preko 1.00) mt, što čini veliku razliku u prihodu obijuh država. Osobitu pažnju zaslužuje rubrika u toj skrižaljci, koja broj stalnih vrela u pojedinih visinah označuje. U šumah na ravnici nalazi ih se 100, u šumah sredogorja 1002, a u velegorju 11.861. Ako su ovi podatci makar samo približno istiniti, tad dovoljno pokazuju važnost gorskih šuma u naravi. U skrižaljci petoj upoznajemo se potanje sa podielbom uzgoja i vrsti drveča u pojedinih upravnih kotarih, zatim sa stanjem zabrana. Državne šume ukupne države sastoje iz: 2,345.208 jutra ili 93-857o visoke šume sa 80—1-20 godišnjom obhodnjom, iz 1523 jutra srednje šume ili 0057o, 39.932 jutra ili 1-60% nizke šume sa 10 do 60-godišnjom obhodnjom i 112.501 jutro ili 4 50% zabrana. Kraj toga mora se označiti množina visokih šuma premalenom, jer je ll"/a samih hrastika. Sliedeća skrižaljka VI. izkazuje, A. U Ugarskoj: Hrast Bukva i dr. listače Crnogorica Ukupno Postotci 1—20 godina 58.148 jut. 118.663 jut. 120.830 jut. 297.641 jut. 15-5 21—40 „ 45.044 „ 73.087 „I) 92.811 „ 210.942 „ 11-0 Iznos 508.583 jut. |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 14 <-- 14 --> PDF |
508 — Hrast Bukva i dr. listate Crnogorica Ukupno Postotci Prenos 508.583 jnt. 41—60 godina 42.488 jut. 71.906 ji^t. 108 610 jut. 223.004 „ 11-5 61—80 )] 46.848 n 79.391 » 105.937 „ 232.176 „ 12-5 81—100 H 38.650 » 95.194 n 74545 „ 208.390 „ 10-7 101 — 120 30.935 » 140.196 » 57.873 „ 229.004 „ 120 121 i više 19.696 j 331.431 » 58.023 „ 409.150 „ 21.4 , n 103.151 „ 5-4 Sbroj 1,913.458 jut. B. U Hrva tskoj i Slavoniji: Hrast Bukva i dr. listate Crnogorica Ukupno Postotci 1—20 godina 47.151 jut 37.754 jut. 2.379 jut. 87.286 jut. 16.0 21—40 V 8.456 n 20.406 u 2.738 , 31.600 „ 5-8 41 — 60 4.130 » 17.194 n 4.392 , 25.716 „ 4-7 61—80 1.570 18.537 8.471 „ 28.578 „ 5.2 n 7) » 81—100 ^ 4.157 40.939 10.251 „ 55.347 , 10-2 n 101 — 120 ) )) 5.088 r 55.770 15.063 „ 75.891 „ 13-9 V j) 121 i više 33 361 146.146 33.811 „ 213,318 „ 391 » n n 26.516 „ 5.1 Sbroj 544.251 jut. C. U ukup noj državi: Hrast Bukva i dr. Hstace Crnogorica Ukupno Postotci 1—20 godina 105.299 jut. 156.417 jut 123.210 jut. 384.927 15-7 21—40 n 53.500 » 93.493 » 95.549 242.542 9´8 41 — 60 n 46.618 » 89.100 TI 113.002 248.719 101 61—80 : n 48.418 » 97.928 n 114.408 260.754 10-6 » 81 — 100 42 808 n 136.133 >! 84.797 263.737 10´7 101 — 120 n 35.993 n 195.966 » 72.936 304.895 12-4 120 i više B 53.057 )i 477.577 » 91.834 622.468 25-4 . 129.667 5-3 Sbroj 2,457.710 Pogledom na podatke pod A., opažamo, da razvrstbina hrasta po starosti čini padajući niz, a kod bukve obratno, dočim kod crnogorice opet približno slično hrastu izgleda. U ukupnoj svoti izčezava taj pojav, buduć ga bukva sa svojom velikom kolikoćom dospjelih razreda izjednačuje. Po tom, ako složimo čistine sa najmladjim razredom u jednu hrpu, a dva najstarija razreda u drugu hrpu, opažamo, da stoji najmladii razred za 4-2<´/o izpod osrednjeg normalnog od 1G´7<´/|, (100: 6 razreda), dočim su srednji razredi premalo zastupani. U Hrvatskoj i Slavoniji pokazuje se kod hrasta vrlo velik postotak mladih sastojina uz slabo zastupane srednje razrede, akoprem su i stariji razredi u dovoljnoj množini zastupani. Bukva raste i tu prama starijim razredom, makar da se je u zadnje doba mnogo i krčilo (1—20). U ukupnom posjedu izjednačuju se te nejedna |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 15 <-- 15 --> PDF |
^ 509 — kosti prilično, te se opaža suvišak od normalnog broja u prvom i zadnjem raz redu, te prema tomu naravski manjak u srednjih razredih. U ostalom viditi je, da su šume jako izrabljivane zadnjih decenija. — Skrižaljka VII. daje iste podatke za nizku šumu, koji radi razmjerno male površine nizkih šuma nisu od važnosti za cielost. U VIII. skrižaljci prikazuje se prirast (pravi prirast i normalni prirast) i zaliha (prava i normalna zaliha) i to po ravnateljstvih i odnosno po nadšu marskih i šumarskih kotarih kao što i po vrstih uzgoja i drveća Po tom iznaša šumska površina stojeća u porabi: A. U II g a r s k 0 j : a) neobrašteno 106.500-47 jutra b) obrašteno 1,848.412-69 „ c) sbiljna zaHha 219,939.746-00 m´ d) normalna zaliha 221,537.871-00 „ e) suvišak . . 31,802.74´]-00 „ /) manjak 33,400.97100 , B. U Hrvatskoj i Slavoniji: a) neobrašteno 26.515-G5 jutra 6) obrašteno 517.735-53 , c) sbiljna zaliha . 66,872.127.00 m´´ đ) normalna zaliha 71,205.442´00 „ e) suvišno 6,240.800-00 „ /) manjak 10,574.11500 „ C. U ukupnoj državi: a) neobrašteno 133.016.12 jutra 6) obrašteno 2,366.14822 , c) sbiljna zaliha 286.811.87300 m´ đ) normalna zaliha 292,743.413-00 „ e) suvišno (od toga 34 miliuna kod bukve) ... . 38,043.54600 „ f) manjak (od toga 17-6 miliuna kod hrasta a 20-8 mi liona kod crnogorice) 43,975.086-00 „ Ove brojke same za se dosta jasno govore. Dolazimo do skrižaljke IX., u kojoj nalazimo, da je prosječno uzevši prosjek zadnjih trijuh godina u ukupnoj državi od hrasta 4013 jutara ili ´/los cielih hrastovih površina, od bukve i druge listače 6696 jutara ili ^IM bukovih sastojina, a od crnogorice 5450 jutara ili ´,i.3j crnog »ričnih sastojina. Dakle skupa 16.159 jutara ili Vi54 od ukupne površine. Po istom izkazu iznosio je prihod u toj periodi: kod hrasta 465.456 m´´ uz SO^/o tehničkog drva ili II6 m-´ po jutru i 1-8"/,, od izkazane obiljne zalihe u skrižaljci VIII., od bukve i drugih listača 932.234 m-´ uz 6 > tehničkog drva ili 139 m´ po jutru i 0-5"/» od zbiljne |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 510 zalihe, a kod cruogorice 1,032.644 m´´ uz TC/o tehničkog drva ili 190 m´ po jutru i 1.6(,/o od sbiljne zalihe. Po skrižaljci X. vidimo, u kojem omjeru stoji normalna sječiva površina sa sbiljnom: A. U Ugarskoj : Hiast Bukva i dr. list. Crnogorica Ukupno Normalna sječiva površina 3.125-5 jut. 10.710-2 jut. 5.8453 jut. 19.681 0 jut. Sbiljna , 3.115-0 , 5 563 0 „ 4.885-0 „ 13.563-0 „ Dakle manje za . . .~ . 105 jut. 5.147-2 jut. 960-3 jut. 6.1180 jut. B. U Hrvatskoj i Slavoniji: Normalna sječiva površina 776-5 jutra 2.983-3 jutra 517.1 jutra 4.276 9 jutra Sbiljna , „ 898-0 „ 1.133-0 , 565-0 „ 2.5960 „ Dakle manje za — 1.850-3 jutra — 1.6800 jutra „ više „ 21-5 jutra — 47-9 jutra — C. U ukupnoj državi: Normalna sječiva površina 3.902-2 jut. 13.693-j jut. 6.362-4 jut. 23.958-1 jut. Sbiljna „ 4.013-0 „ 6.696-0 „ 5.450 0 ,. 16.159-0 „ Dakle manje za .. . . — 6.997-5 jut. 912-4 jut. 7.799-1 jut. „ više ,, . . . . 110-8 jut. _ _ _ Normalna sječiva površina izračunana je jednostavnom djelitbom uzgojne površine s obhodnjom. Nećemo se zadržavati dugo kod tih brojka i kod sledeće skrižaljke XI. U njoj se na temelju gornjih brojka pokazuje, da se nije u Ugarskoj zadnjih trijuh godina prosječno uporabilo više od 42% od normalnog prihoda ili 49-4´´/o od sbiljnoga prihoda po prirastu ustanovljenoga. Po skrižaljci XII. prodano je prošle trogodišnje periode iz erarialnih šuma ukupne države 2,022,000 m-´ tehničkog drva i drva za gorivo (reducirano s 0-70 na m´). U skrižaljci IX. pako nalazimo okruglo 2,430.000 m´ za sbilja dobljenu drvnu gromadu. U prvom slučaju ima se tomu pridati proizvodni i prevoznicalo i zaostali u šumi odpadci, te se u tom slučaju nebi smjelo uzeti u račun bilance namjesto sbiljno ustanovljenog prihoda u istinu dobljena drvna kolikoća. Nu knjiga nam ne objasnjuje to, već se samo može uzeti iz nadpisa skrižaljke IX., da je zadnji slučaj istinit. Skrižaljka XIII. podučava nas o cjenah drva, kore i ugljena, kakova je bila god. 1884. na bližnjih tržištih i u šumah, a skrižaljka XIV. daje nam ciene tvoriva (dužica, Ijesa, podvlaka i t. d.). U skrižaljci XV. predočeni su po kotarlh šumshih oblastih poprečni troškovi izradbe i prevoza drva, i to iz sječina do šumskih skladišta i odavle do tržišta Navadjaju se troškovi obaranja, izradbe, klizanja drva i spavljenja sa naznakom transportnih distancija. Izračunani su ti troškovi polag sortimenta drvnog, nadalje za kubični metar, a kod gorivog drva po prostornom metru. |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 511 - Iz te skrižaljke možemo viditi, da je u Ugarskoj drvo dosta jeftino, pošto najveća ciena za gorivo (hrast i bukva) iznaša 1 for. 50 novč., srednja pako 1 for. po prostornom metru. Za tehničko drvo najveća je ciena 3 for. 65 nč. a srednja 2 for. 50 nvč. po kubičnom metru. Ta skrižaljka imala bi još i veću vriednost, kad bi troškovi izračunani bili i u radnih danih. Skrižaljka XVI. daje nam podatke u pogledu troškova piljenog Ijesa za kubični metar i to za parne pilane i vodene. Za prve ustanovljeni su troškovi od 1 for. 55 nč. do 2 for. 57 nvč., poprečno dakle 1 for. 86 novč. Za vodene od I for. 40 nvč. do 1 for. 83 nvč., popriečno 1 for. 63 nvč. U državnih šumah imade velikih i mnogobrojnih cesta, vodenih puteva, puzalica, vodara, zaustava za drvo i sličnih transportnih sredstva. To nam predočuje skrižaljka XVII. po kotarih šumskih oblastih. Državne šume obih zemalja posjeduju preko 343 klmt. puzalica, te su vodene puzalice (90 7 kim.) još dobro zastupane. Nadalje 6681 kim. splavnica i 1222´8 kim. splavnih puteva. Onda postoji 45 naravnih, 3 kamene, 43 drvene i 2 zemljene vodare, 24 prenosnih i 38 stalnih zaustava i 49 splavnih kanala skupa u duljini 217 kim. U Hrvatskoj imade s^mo 4 kim. splavnih voda, a nema nikakovih umjetnih splavnica. U državnih šumah Ugarske dolazi na 1000 jutara šumske površine 1´2 kim. glavnih i 3 kim. nuzgrednih puteva, a u Hrvatskoj i Slavoniji 1-25 kim. glavnih i 3 kim. nuzgrednih puteva. Za izradbu piljenog Ijesa (skrižaljka XVIII.) imade u Ugarskoj 26 kolesa običnih vodenih pilana sa 31 jarma i 44 pila sa godišnjom proizvodnjom od 11.900 m´. Umjetnih pilana imade velik broj, od kojih izrade vodene pilane sa 4 turbine, 8 kolesa, 323 konjske sile, 23 jarma, 259 pila i 15 cirkularnih pila do 601.000 m*. Parne pilane izrade sa 280 konjskih silah, 63 jarma, 806 pila i 44 cirkularne pile, 294.590 m^. Kod tog posla uzdržava se do 1200 radnika. U Hrvatskoj i Slavoniji samo je jedna parna pilana u erarskom posjedu. Kod šumskih radnja imade po skrižaljci XIX. osim toga 2749 stalnih i 16.683 običnih šumskih ra´lnika. U Hrvatskoj i Slavoniji imade samo 2038 običnih drvara. Nadnica stalnih radnika mjenja se od 0.37 for. do 061 for., a kod običnih radnika 050 for. do 1´20 for. Skrižaljka XX. sadržaje podatke pošumljenja umjetnim i naravnim načinom od god. 1884. ujedno s izkazom troškova gojitbe. Žalibože nemožemo iz tih pođat.nka zaključivati na cieli kulturni uzgoj državnih šum , nego ćemo samo navesti, da je one godine pošumljeno bilo: u Ugarskoj, u Hrvatskoj i Slavoniji u ukupnoj državi a) naravnim načinom 5 771 jutra 417„ 6.013 jutra 967o 11.784 jutra 597„ b) umjetnim „ 8.272 , 597« 245 „ 4"/„ 8.517 „ 417„ Naravnim načinom pomladjen je najviše hrast, bukva i jela, umjetnim načinom, i to pretežno sadnjom, hrast i omorika. Troškovi pomladjivanja iznašahu u Ugarskoj 50.236 for. a u Hrvatskoj 2048 for. Jedno jutro |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 512 — sjetve stoji u Ugarskoj 5 for. 90 novč., a sadnje 6 for. 18 nvc., dočim stoji u Hrvatskoj i Slavoniji sjetva 7 for. 98 nvć. a sadnja 10 for. 11 ne. Veličinu troškova za ravnateljstva i upravu (šumarskih i nadšumarskih ureda, te lugarskih troškova), kao i broj obranbenih kotara i njihovu popriečnu veličinu nalazimo u skrižaljci XXI. Za sveukupne državne šume imade u Ugarskoj 4 ravnateljstva — Beszterczebanya, Kološvar, Marmaroš - Siget i Lugoš, nadalje 7 šumarskih ureda, od kojih su 4 u svezi sa gornjimi ravnateljstvi a 3 su samostalna: Soovar, Apatin i Godčilo, onda 4 nadšumarska ureda: Liptoujvar, Ungvar, Lippa i Nagybanya u svem dakle 15 šumarskih oblasti. Za ukupni posjed od 2,176.013 jutara (izpustivši neplodn;i zemljišta), iznašaju troškovi uprave po jutru 0´42 for. a za jedno jutro šumske površine 0´46 for. Od tog odpada na trošak vodjenja uprave 021 for. (ravnateljstva, nadšumarske i šumarske oblasti), O´lO for. odpada na upravu, a 0"15 for. na obranu šuma. U svem imade 129 upravnih šumarija i 955 lugarskih srezova. Popriečna veličina šumarija iznaša 15.154 jutra a čuvarija 2047 jutara. U Hrvatskoj i Slavoniji imademo šumarsko ravnateljstvo u Zagrebu, šumarski ured u Otočcu i nadšumarski ured u Vinkovcih. Obzirom na šumsku površinu iznašaju ovdje trošlcovi uprave po jutru 0 48 for., od čega odpada 015 for. na vodjenje uprave, 011 na upravu šumsku a 022 for. za obranu šuma. Svakako karakterično za naše krajeve. Kod nas ima 38 ujuvavnih šumarija sa popriečnom veličinom od 14.322 jutra i 317 Itigarija s popriečnom veličinom od 1717 jutarn. Skrižaljka XXII. prikazuje nam po šumskih kotarih sva šumska oštećivanja god. 1884. po elementarnih i drugih dogodjajih. Po tom slučilo se je u svih državnih šumah obijuh zemalja 76 šumskih požara na 1214 jutara, 19 vododerina na 69 jutara, 51 polom od vjetra na 278 jutara sa 22.677 m´ kvara, 7 slučajeva od sniega i leda na 672 jutra sa 2496 m´ kvara i ošteta kroz 17 vrsti kukaca na 2400 jutara. Kraj sve moguće točnosti tih podataka ipak mislimo, da ih nije sgodno metati u oblik skrižaljka, jer se lahko može dogoditi, da zaključci iz tih brojeva ne odgovaraju istini, osobito što se tiče ošteta po zareznicih. Broj svih prekršaja šumskih u državnih šumah iznaša u Ugarskoj 25.119 procjenjenih na 02.580 for., dakle popriečno 2 for. 49 kr. za svaki prekršaj. U području Oršovskoga šumarskog ureda bje odkriven najznatniji šumski kvar u iznosu od 492 for. U samoj Hrvatskoj iznašao je broj prij .va za godinu dana 24.407, procjenjenih na 60.071 for. Popriečna vriednost jednog prekršaja je prama tomu 2 for. 46 novč,, a najveća šteta iznašala je 294 for. 30 novč. Izkazi skrižaljke XXV. o promjeni zemljišta izpostavljaju se kako sliedi: A. U Ugarskoj : Stanje površine god. 1880 2,251.508 jutara Povećano kupom 2.046 jutara „ obratom grmlja n Sumu . . . . 37.522 , Iznos 39 568 jutara |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 513 — Prenos 39.568 jutara Povećano pošumljenjem golieti 2.653 „ „ pritiui´ijeni od dornanske uprave . . . 2.085 „ „ uredjenjem posjeda 14.978 „ „ izmjerom . . . 3.295 „ , inom uporabom i kulturom 29.400 „ Skupa 91.979 jutara Umanjila se prodajom 501 jutara , „ predajom domanskoj upravi 15.246 „ „ „ u svrhe kolonizacije 3.008 „ „ „ uredjenjem posjeda 326.526 „ , „ pretvorbom u drugu gojitbu 2.700 „ „ „ inom uporabom i Uulturom 40.591 „ Skupa ~38a572lutara Umanjila se dakle za 296.593 B. U Hrvatskoj i Slavoniji: Stanje površine god. 1880 889.943 jutara Povećano preuzećem gospoštine Nagy-Tabor . . . 378 jutara „ administrativnim dodieljenjem ... . 6.752 „ , inom uporabom i kulturom 2.852 „ Iznos 9.982 jutara Umanjila se segregacijom i predajom imovnim obćinam . . . 329.549 jutara „ „ izmjerum i promjenom u drugu kulturu ... . 16.521 „ , „ usljed administrativnih i gospodarstvenih mjera . 9.604 , Iznos 355.674 jutara Umanjila se dakle za 345.692 „ Za ukii[mu državu iznosi manjak 642.285 jutara, pa pošto se mora još provesti odkup služnosti u 147 obćinah, to neima aerar još stalne šumske površine. Popriečni dohodak iz državnih šuma bijaše od godine 1881. do uključivo 1884. .popriečno sliedeći: A. U Ugarskoj: prihod 5,135.342 fr. razhod 3,597.552 fr. dobit 1,537.790 fr. B. , Hrvatskoj: „ 1,142.917 , 429^48^^ ,, ^l2J)69_j^ Sbroj: priho(i^,278^5frfr. razhod 4727^oOrriloblt´^25oy75(rfn Cisti godišnji prihod od produktivnog tla iznaša po jutru za Ugarsku 071 for., za Hrvatsku i Slavoniju 1 24 for., a za ukupnu državu 0 82 for. Ukupni broj šumarskih činovnika jest u Ugarskoj 418 a u Hrvatskoj 87, ukupno 505. Tehničkog, pomoćnog i čuvarskog osoblja ima u svemu 1019, a podvornika 260. U Hrvatskoj služi 87 činovnika, 317 službenika i 4 podvornika. Plaće činovnika su sliedeće: ravnatelj šuma 4l50 for., šumarski savjetnik 2950 do 3350 fr., nadšumarnik 2t]50 do 2850 fr., šumarnik 2150 do 2650 fr., šumarski tajnik 1380 do 1450 for, taksator 1435 do 2050 for., pomoćni taksator 750 for., središnji nadšumar 1230 do 1775 for., upravljajući nadšumar 36 |
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- 514 — 1180 do 1320 for., šumar 950 do 1220 for., šumarski računovodja 750 do 1050 for., šumarski mjernik 1050 do 1900 for., upravitelj skladišta 715 do 1040 for., kandidat šumarstva 550 for. i šumarski vježbenik 360 do 480 for. Svi ovi činovnici uživaju, osim zadnjih dvijuh kategorija, deputate u drvu od 42 Av 94 prostorna metra. K tomu dobivaju i zemljišta od 4 do 20 jutara. Službenici dobivaju godišnju plaću kako sliedi: nadlugar 3y8 do 530 for., lugar 222 do 387 for., nadglednik u skladištu 396 do 528 for., meštar strojeva 600 do 900 for., mašinista 420 do 480 for., lugar skladišta 240 do SBo for. i 24 do 36 prostornih metara drva, kao i 3 do 4 rali zemljišta. Lugarski pripravnici dobivaju 150 do 200 for. i 12 prostornih metara ogrievnih drva. Ukupni broj umirovljenika iznaša u Ugarskoj 2606 osoba, kojim pripada mirovina od 201.748 for. ili 77 for. 42 nove. po osobi. U Hrvatskoj ima umirovljenih 541 osoba s mirovinom od 103.251 for. ili 190 for. 85 novč. po osobi. U Hrvatskoj se zato izpostavlja veći iznos po osobi, jer neima radničkih mirovina, kojih ima u Ugarskoj do 1400 osoba. — Tim smo svršiU i treći svezak. Prem bi trebalo gilje što još u skrižaljkah razjasniti, to ipak izostavljamo, pridruživ i taj svezak prvim dvim svezkoin. Završiv ovim našu razpravu o obsežnom djelu, moramo otvoreno priznati, da si je zemaljski nadšumarnik Bedo velike zasluge s tim stekao, što je šumarskoj statistici osobito doprinieo mnogo, o čem neimadosmo do sada podataka, uloživ pri tom veliki mar u svestrano promatranje šumsko-gospodarstvenih odnošaja u Ugarskoj i u našoj domovini, te mu moramo u to ime i sa naše strane zahvaliti. Konačno nam je napomenuti, da je Bedo-ovo djelo ,gospodarstveni i trgovinski odnošaji šuma ugarske države" izašlo u magjarskom, francuzkom i njemačkom jeziku. M. V. Kratke misli s prakse o naputcih A), B) i C) k zakonu od II. srpnja 1881., kojim se razjasnjuju, odnosno preinačuju njeke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. o imovniii obćinah. Zakonom od 8. lipnja 1871. ob odkupu (izlučenju) šumskih dužnosti, t. j . prava na drvlju, paši i uživanju proizvoda, što su jih krajiški stanovnici imali u državnih šuma, ležećih u vojnoj Krajini, kao i zakonom od 15. lipnja 1873. ustrojene su imovne obćine, njeka posebna institucija, koja dotada nije obstojala ni u čitavoj austro-ugarskoj monarkiji, niti mojega znanje n obće u Europi. Nije bilo nigdje uzora, po kojem bi se mogla takova institucija kopirati; morao se je dakle stvoriti tekar izvor! Kako svako novo i/našašće nije odmah iza svoga stvorenja nješto savršenoga, već treba nadopunitbe i popravka, tako |