DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 499 — Gospodarstveni i trgovinski odnošaji šuma ugarsi (Svršuje se.) Šumska temeljna knjiga u drugom svezku prvog i drugoga diela izkazuje nam stanje cielokupnih šuma ugarske države, razvrstano po šumskih Jiadzornii´tvih, municipijah i po županijah, u potonjem omjeru i po obćinah, a kod ovih je izkazano po kakvoći tla (šume zaštitne, popieščine, absolutno i neabsohitno šumsko tlo). Nadalje nalazimo posebice razlučene vrsti drveća (hrastike, bukvike i ine listnjače, te crnogorice), a po pravnih odnošajih vliistnika (državne šume, municipalne i obćinske šume, šume crkvenih korporacija i osoba, javne zakladne šume, privatne zakladne šume, fideicomis šume i šume dioničkih družtva), napokon uporabom zakona — one šume, koje spadaju pod ustanove § 17. zakonskoga članka XXXI. od god. 1879., te opet one, koje pod taj §. nespadaju. Promotriv ovaj izkaz pobliže, opaziti ćemo, da sadržaje podpunu statistiku ugarskih šuma, a zaslužuje ovaj zbilja obsežan rad od strane sustručara svako priznanje. Na potankih podatcih ovih dvajuh obsežnih svezaka osnovan je u glavnom prvi svezak, a bilo bi sasvim na mjestu, da se je temeljna knjiga ošumah, sadržavajuća glavne podatke cielog gospodarstvenog i trgovinskog razmatranja, postavila na prvo mjesto. Kao što je razloženo u uvodu drugoga svezka, biva specificiranje data ovoga svezka temeljem šumskog zakona; zato se na primjer kod klasifikacije tla ne uzimlje u obzir različn st mineralnih i drugih sastavina, nego su mu mjerilom za produktivnost ona glavna svojstva tla, kako ih razlaže šumski zakon. Isto tako postupa kod razdielenja drveća po vrstih, jer samo uzimlje napose hrast i crnogoricu, kao dragocjene vrsti, dočim navadja bukvu s drugima listnjačama. Pogledom na Hrvatsku i Slavoniju postupa na sličan način, samo s razlikom, da ne izlučuje nikakovih zabrana, jer takovih ondje još neima. Takodjer su navedeni detailirani izkazi samo od oblasti, naročito županija i kotara, pošto su ustavopravni odnošaji drugačiji, a nije se niti htjelo činiti drugi svezak omašnijim. U ostalom uredjena je karta i za naše krajeve tako, da se vide u pojedinih obćinah ležeće šume. Podatci za temeljnu knjigu crpljeni su što se tiče Ugarske iz onih zapisnika, koji su sastavljeni naredbom ministarstva za poljodjelstvo, posebice za svaki municipij po šumskih nadzorničtvih. Ti zapisnici stoje na uvid svakomu i izpravljaju se reklamacijami šumoposjednika, zatim izpitavaju ih upravni odbori i onda ih ministarstvo potvrdjuje. Podatci za te zapisnike vadjeni su iz stalnog i provizornog katastra, od kojeg se razlikuje temeljna knjiga ipak u koječem. Po katastru iznosi šumska površina ciele Ugarske 13,204.798 jutara, dočim temeljna knjiga izkazuje istu sa 13,294.942 jutara ili za 90.144 jutara više. Tomu je uzrok poglavito taj, što izmjere katastra još nisu svuda provedene, pa su se mnogo puta rabile izmjere šumoposjednika. namjesto nesigurnih |