DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 542 - Ukupni prihod za god. 1888. iznaša svotu od 80784 for. 82 n5. a ukupni troškovi 80110 for. 06 n6. ostaje višak 674 for. 76 nč. Beriva činovnika izravnalo je zastupstvo sasvim prema berivi državnili šumarskih činovnika u smislu zakonu od god. 1 85. koj je god. 1886. kod državnoga šumarstva u kriepost stupio. Glavnoj skupštini prisustvovao je vladinog povjerenika zamjenik, kr. podžupan Viktor pl. Uzorinac, te je sjednica mirno, razborito i uredno tekla i svršena a zamj. vi. povjerenika je svojim umnim savjetom svestrano pođpomagao. Trošak ove skupštine iznašao je svega ukupno 389 for. 50 n6. Zastupnikom imovne obćine pripada dnevnica od 2 for., po kilometru u ime kilometrine 14 nč. i za konak u Belovaru od 1 for. NovoizHbrani odbor započimlje svoje dielovanje stopram 1. siečnja 1888. T. B. Stipendije. Petrovaradinska imovna obcina osnovala je još godine 1877. dva stipendijska mjesta za šumarsku struku na kr. gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcih sa godišnjih 300 for Tekom vremena broj stipendijsta zvršenih šumara tako se je namnožio, da su sva mjesta popunjena, te i preko toga, što se dvojica stipendijsta i sada na zavodu nahođe, — ipak dvojica su bez mjesta tako rekuć na razpoloženju. Ovo je pobudilo upravljajući odbor, da je pređlog u sjednicu pred zastupstvo donio, koji je i prihvaden, da se za nieko vrieme obustave stipendije za šumarsku struku, te da se odredjena svota tih dvijuli stipendija upotrebi na jednu stipendiju za višu školu, bilo za tehniku ili za medecinu. Kako mi oskudjevamo na đomaćimi liečnici, to držim da ovakovi korak zastupstva, hvale a i spomena vrjedan, a što se tiče privremene obustave stipendija na križevačkom zavodu, to ostavljamo kompetentnijim da svoj sud izreknu. ć.— Teck — drvo ili indijski hrast (Tectona grandis) ubraja se u rod verbenacea. Urodjenici tamošnji zovu ga Taikom. Spada medju ponijvec´a poznata stabla, a zanimljiv je radi vrstnoče i kakvoče svog drva. Nalazi se u velikih šumah Jave Malabara, Ceylona i Siama, a osobito u Birmaniji. Poslije ga prenesoše u englezku Indiju i nasadiše u velikoj množini u Bengalu. Težanje mu se razširilo i dalje u zapadnu Indiju, a njekoji prirodoznanci tvrde, da bi mogao uspievati i na obratnioima; ovo je najbolje di-vo, što nam ga daje Iztok. — Iz Afrike dolazi takodjer drvo pod imenom teck afrički, nu taj nesmje da se zamjeni sa pravim teokom. Ovaj pripada rodu euphorbinacea, a ne raste ako ne medju obratnicima. Drvo je velike jakosti, nu nema one osobite kakvoće, što je ima hrast indijski. Drvo teck je jako kao hrast, ali mnogo laglje, te se po tom može bez muke niz rieku vući. Priljubi se svakoj klimi, a odoljeva svim promjenama temperature. Ovo je drvo jedino od svih, što ih poznajemo, koje se može upotriebiti, dok je jošte zeleno i čas kad se posječe, a da ga ne treba sušiti. Ciepaju ga u ljeti ali na nepoznat način. Kako je uljevito i vitko, to dobro prima čavao. Teck je porozan, nu sa svim tim čvrst, lako je s njime raditi, a znamenit je sa svoje trajnosti. Rabi se osobito za gradnje kod mornarice i kao takav je od velike ciene u Kalkuti i Madrasu. Na iztoku ga rabe mnogo za gradnje liramova i kuća. Teck se ne javlja na zemlji naplavljenoj, veo voli visoku ravninu, gdje je zakriljen od moia. Mlade su mu grančice na okupu, lišće napramno, ovalno i na doljnoj strani sasvim razvijeno. Vene vrlo brzo, a i kod mladih stabala naraste malo ne 2 noge u dužinu, a 10 —18 palaca u širinu. Cvietei su mu maleni, bieli i podosta mirisavi. Caška je baršunasta, a vjenčić je malo porasao nad njom. Kao plod ima pećkovicu s jednom stanicom i jednim zrnom. Lišće njegovo daje liepu crvenu boju, pa njome bojadišu svilu i pamuk. Teck raste u velikoj množini po cieloj Birmaniji i Siamu, nu drvo u toj zemlji nema tako malenih zrnanije trajno kao ono u diugim proizvodima; u zamjenu pak je mnogo laglji i za to ga rabe rado za jarbole i križke. Teck birmanski se lako dovaža u luke za nakrcavanje, a na sajmovima ga ima uvick ponajviše iz Rangoona i Moulrina. Malene je ciene, vriednosti i kakvoće, pa ga za to lako dobivaju zajedno sa drvom iz Jave i Malabara. |