DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 536 — 0 drvnih prorezih. Već g. 1871. pako objelodanio je N. Popov posebno dielo ,,0 šumarskoj tebnolrgiji", prevod Schleidenovog dlela „đi´vo i šuma" pako izdano je već god. 1873. Godine 1884. objelodanio je H. Hipolitov dielo ,,o suhoj destilacij drva i pi´oizvadjanju dalnjih produkta pri tom". Obć e šumarstv o takodjer je već više puta na ruskom jeziku obradjeno, a što se tiče u novije doba u tom pogledu izdanih diela, spomenuti je naročito Krauzeov prevod poznatog Ganghoferovog diela ,,obće šumarstvo", koji je god. 1882. objelodanjen, đočim je god. 1881. profesor D. Kaigorodov izdao dielo ,,besjede o ruskom drvlju", ravnatelj Arnold pako ,,ocjenu šumskih glavnica" i dielo .,0 gospodarstvu u ruskih šumah". Šumogojstv o takodjer je u posljednje vrieme našlo svojih predstavnika. Tako je GomiIevsky izdao godine 1880. dielo ,,o pošumljenju stepa u južnoj Eusiji"; slično dielo izdao je opet god. 1881. Kern a već više puta spomenuti M- Turskij izdao je dielo ,,o sadjenju šuma". Veći godine 1883. izdano je dielo Kravčinskoga ,,o uzgoju šuma", te dielo .J. Sudera „živice i opuški u šumah". Čuvanj e šum a takodjer je osim toga, što ga je pako god. 1878. N. S. Šafranov obiadio, i opet god. 1880. izdao Boronicki. Ruski šumarski pisci, obrativši medjutim ne samo glavnim šumarsko-znanstvenim disciplinam svoju pozornost, već ne manje i samim šumarsko-pomoćnim naukam. Tako je još godine 1878. profesor Šafranov izdao prevod poznatog njemačkog diela ,,nauka 0 gradnji šumskih puteva" od Stotzera, J. Weinberg god. 1884. dielo ,,o važnosti šuma po prirodu i njihovo sačuvanje". Romanovskj i Šilov pako ,,zi)irke ruskih šumskih zakona"; a godine 1885. je opet izdao M. Turskij ,,šumarsku botaniku" a N. Karišev ,,šumarsko-statitični atlas Rusije". Osim ovih glavnijih posebno izdanih radnja na polju ruske šumarske literature tečajem prošlog decenija, valja svakako iztaknuti i one mnogobrojne omanje sastavke i radnje, što no ih 0 svih granah šumarske znanosti za to vrieme prvaci ruske šumarske knjige objelođaniše u ruskom šumarskom mjesečniku „Lesnoj Žurnala", što ga rusko šumarsko družtvo pod uredničtvom V. A Tihonova u Petrogrodu izdaje. I tako vidimo, da ne samo što su Rusom danas pristupna u materinskom jeziku malo ne ova vrstnija diela njemačkih šumarskih klasika poput Baura, Judeicha, Presslera, Grebea, Hejera, Nordlingera itd., već da je izvorna ruska šumarska literatura dosta bogata i značajna, ter po tom i naše pažnje vriedna, a to još i tim više, isto gradeć satvii temelje hrvatskoj šumarskoj knjizi i nauci, nebismo smjeli propustiti u obće čim marljivije pratiti razvoj šumarstva i šumarske literature u ostalih slavenskih zemaljah a ponajpače u RuskojČeškoj, jer i jedna i druga može nam i u šumarskom pogledu u mnogo čemu uzorom biti. Zagreb, početkom studena 1887. F. X. Kesterčanek. |