DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 528 — višak nad normalnom zalihom — što se nikako dogoditi nemože, ako se na nepodpuni nasad obzir uzme. Do kojeg vremena dosegnuti će po prilici to uživanje normalnoga prirasta, ako je isti > nego li istiniti, proračuna se prilično točno iz jednačbe: ZZ , ^ — u kojoj znači 7.Z /biljnu drvnu zalihu, JB dohodak po formuli § 38. i »p zbiljni prirabt. Polag naputka za izmjeru i procienu u austrijskih državnih šumah, za koje je takodjer za izračunanje godišnjih dohodaka propisana uporaba formule austrijskog komor-kog procjenbenog načina, nu s tom ustanovom, da se za prirast u dobi sječivosli ima uzeti zbiljni prirast, a normalna zaliha drva ima se uzeti jednaka onoj veličini, koju bi na panju stojeća drvna zaliha imala, ako bi bio smjer dobnih razreda normalan, srednja dobrota obrasta ali samo tolika i ne veća bila, nego li je popriečni obrast sadašnje zbiljne zalihe. Cislitavski z-maljski nadšumarnik Miklitz tumači i podkriepljuje to sliedećim : Suprotstavimo li veličinu normalne zalihe kod podpunoga nasada onoj zbiljne zalihe (kojoj će potonje uvjek manjkati njekoliko postotaka na podpunom obrastu), tada umanjuje to godišnji dohodak sa težnjom štedljivosti u svrhu nadopunitbe manjka na zalihi, onda dolaze ili manje povi šine k sječi a potroši se s toga sadašnja nepodpuuo obraštena šuma la´.,´i/uije, dočim bi se moralo baš protivno dogoditi, ako se možemo ufati na poboljšanje sastojinske dobrote u novo uzgojiti se imajućih sastojinah. Nemožemo li se ufati kroz buduće gospodarenje boljoj podpunosti obrasta i podpunijoj drvnoj zalihi u novo uzgojiti se imajućih sastojinah, tada se nkazuje neopravdano normalnu zalihu proračunati, koja se pokazuje nedostiživom. Mimogred upozorujemo na protuslovje, koje je nastalo redakcijom naputka B) i to u § 29. pod točkom 3., pod kojom se veli, da se normalna drvna zaliha ima proračunati prema kakvoći, koju šume obzirom na stojbinsku dobrotu i ine vladajuće okolnosti u buduće postignuti mogu; dočim se u § 38. propisuje, da ima biti normalna zaliha jednaka zalihi množine drva, koju bi uzgojni razredi imati morali, kada bi omjer dobnih razreda i nasad normalan bio, što bi se kod revizije zakona izpraviti imalo. Konačno bi proponirali, da bi bilo dovoljno u eventualnom slučaju pokazajuće se potrebe dielomične ili sasvim obnovne preradnje gospodarstvenih osnova ili i prociene prihoda prigodom revizije uredjeuja u smislu § 54. provesti, da se u § \1. propisana obćenita porabna i sječna osnova sastavi samo za vrieme dojduĆL´g I. i II. razdobja ili porabne periode, pošto se i onako svakih 10 godina preduzeti ima pregledanje cielokupnog uredjenja gospodarstva. G. Pausa. |