DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 527 — u . E ^= ZZ -\- 0 . p — NZ, iz koje jednačbe sliedi godišnji etat ZZ — NZ Er= p . 0 Po načelu naputka B) § 38. sastoji taj p \z p X P, t. j . popriečni prirast sječivosti, kako izkazuje skrižaljka prihoda, koji prirast se po §§ 19. i 20. temelji na, podpunom sastojinom odgovarajućim dotičnoj stojbinskoj dobroti, dakle normalnomu prirastu sječivosti. To je jedan onih dvijuh podataka, koji sačinjavaju pra\u fikciju u računu i od kojih zavisi korektnost ne samo računa, već i sliedeće stanje u naravi. Drugi pako podatak, koji influira znatno na taj račun, jest postojeća ploha, svedena na normalnu stojbinsku dobrotu, dakle opetovano faktor, koji je proizveden iz sposobnosti prirasta normalnih sastojina, t. j . iz sastojina sa podpunim obrastom, jer prosudjivanje stojbinske dobrote proiztiče iz ukupnog upliva tla, podnebja, položaja i inih upliva na uzrast podpunih sastojina, koji se sveukupni uplivi izrazuju u drvnoj zalihi te sastojine u odgovarajućoj joj dobi, a koje uplive u šumskom gospodarstvu označujemo uporabom brojka. Prosudjivanje lošije stojbinske dobrote jedne sastojine od one normalne — može sliediti takodjer samo na podlozi podpunoga obrasta, te se može tako samo ta lošija stojbinska dobrota sa normalnom u razmjer staviti, odnosno na istu svesti. Smisao se toga naputka načelno dakle neobzire na nepodpunost sastojina, iz česa jasno proizlazi, da pomnažanjem normalnoga prirasta sa površinom normalne stojbine dobijemo rezultat, koji se tim znatnije razlikuje od istine, čim je veća razlika izmedju normalnog i konkretnog prirasta, a iz toga razloga uporabom formule § 38. u njezinom sadašnjem obliku drvna zaliha sa prirastom neće doteći sa svojim dohodkom kroz čitavo vrieme obhodnje, a to tim manje u onih uzgojnih razredih, u kojih se osim sastojina nepodpunog obrasta nalazi i takovih, za koje se glasom pete stavke § 40. na prirast obzir uzeti ne ima, odnosno da se za takove površine nikakav prirast nezaračunava. Pogledom pako na stupce u propisanih obrazcih 3. i 6. toga najjutka može se razabrati, — jer to tekst naputka neobrazlaže, da bje nakanjcno sve sastojine jednoga gosp. razreda svesti na samo jednu i to normalnu stojbinsku dobrotu, a u tom smislu mora se predmnjevati, da ima biti ta noi´malna stojbinska dobrota ona, koja za jednu ograničenu šumu ili okolicu pod normalnimi uvjeti i podpunom obrastu u odgovarajućoj dobi najveću drvnu gromadu producira. A iz toga sbroja površine ima se izračunati ne samo izraz vs x P već i normalna zaliha, kako to § 38. zahtjeva. Za ovo tumačenje govori okolnost, što se tuj samo spominju sastojine podpunog obrasta, a dokaz tomu je taj, što ni u jednoj skrižaljci neima stupca za označenje brojevnog obrasta, naime za označenje sklopa, ako je podpun = 1. Da se dakle na nepodpuni obrast neu/.ima obzir, nije samo to dokazom, već proizlazi takodjer iz smisla § 40., pošto nebi mogao nastupiti slučaj, da kod pretežne stare šume nebi bio uzprkos toga viška starog drvlja nikakovi |