DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 524 — Predjimo sada nakon tih kralkili promatranja na napntak C) o službo vanju i gospodarenju kod imovnih obćinah, to će nam najprije pasti u oči nesloga računarskih odnosno prometnih tečaja godine, kako se ustanovljuje u §§ 30., 24. i 82. Uvažimo li svrhu drvosječne osnove i onu priglednih knjiga, doći ćemo do zaključka, da su pomenute te izprave u najužjoj organičkoj svezi medjusobno, jer dočim nam prva ima izkazati, što, gdje i koliko smijemo tečajem jedne ustanovljene godišnje dobe uživati, imaju nam potonje davati evidenciju, jesmo li premašili ili prištedili, ili pako isto toliko uživali, koliko nam je bilo na temelju osnovo o uredjenju šuma dozvoljeno, i jesmo li zadovoljili ne samo šumskomu zakonu glede ogoja ili pomladjivanja šuma, već i takodjer da uzdržimo najvažnije načelo gospodarstva za imo´.ne obćine — potrajnost dohodka! Tekar na temelju drvosječne osnove smijemo sa sječom započeti, jer prije, dok ova nije potvrdjena na nadležnom mjestu, nesmije se sjeći u šumi. Nu pošto se u ravnicah i predgorju obično započima sa sječom 1. listo padom ili 1. studenom a u visokoj gori sa 1. svibnjem, a ta drvosječna osnova, na temelju koje se sječine obaviti imaju u predstojećoj sječnoj dobi, sastavljena je baš za tu prometnu godinu, te pošto nam pregledna knjiga opet pokazivati ima, u koliko je taj prediiiet sječe u istinu izveden i sa kojim usi)jehom, to no leži ništa bližje, nego li da tu dobu godišta jedne i druge tih izpravn organički svežemo valjanosti jedne te iste računarske ili prometne godišnje dobe. Sveki dobar gospodar želi i potrebito je. da godimice jedan put pregleda svoje gospodarenje za saznati točno uspjeh istog. — Nu prije toga se mora ponajprije odlučiti, koju će dobu ustanoviti za to godište Kod prirodnog gospodarstva mora se ta doba godišta tako ustanoviti, da se logično po naravi stvari svi glavni prihodi i izdatci, koji se u istoj dobi opetuju i koji proizlaze iz dobivenog priroda iste računarske odnosno prometne dobe ili godine; ako se uvrštavaju s njihovim uspjehom, to takov postupak mora nam dati preglednu sliku cielog g( spodarstva. Pošto kod šumskog gospodarstva započima, kako smo prije naveli, sječa drva u ravnicah i šumah predgorja sa 1. listopadom, to se pokazuje najpraktičnije tu upravnu ili gospodarsku godinu u-tanoviti sa 1. listopadom, jer bi bila spojena i harmonički svezana prometna sa računarskom godinom te bi svakogodišnji zaključni račun đavao pravu i naravi stvari odgovarajuću sliku gospodarstva. — Nadalje preporučio bi se predlog za procienu žirovine (§§ 45. i 89.) odgoditi do 15. rujna, za da šumarije mogu svoju procienu o tom sastaviti prvih dana rujna, pošto je nastup i potrajnost južnih vjetrova u mjesecu kolovozu odlučan na dozrievanje ili prije vremena odpadanje pl oda. U sravnjivanju obi-azca priloga 7. (k § 20. nap. A) zapisnika vrhu zabi lježene potrebštine drva za pravoužitnike, sa obrazcem pril. 13. (k § 34. nap. C) drvosječna osnova bilo bi boljeg pregleda radi praktično, da se u obrazcu pril. 13, na strani drvosječnog pređloga napusti stupac, izkazujući postatak gradje ili liesa, i na mjesto toga stupac „sadržaj množine drva" razširi u |