DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 520 drvu, iz kojeg uzroka pravoužitnici nikada neniogu dobiti podpunu kompetenciju, već svakogodišnje samo nieki postotak iste; dočim od etata na gradivom drvu preostaje nakon podmirenja pravoužitnika sa njiliovom potrebštinom na gradji u svakoj sječini znatna zaliha toga tehnički ga drva, koja se onda i)rodaje putem dražbe a utržak upotrebljava za upravne i ine troškove imovne obćine. Ovi pravoužitnici dakle prikraćeni su prema onim u bukovoj šumi za one drvne gromade, koje se kao suvišci na drvu za gradju i lies prodavaja. Nu dočim pogledom na §§ 503. i 502. o. g. z. onda na § 17. nap. A) i § 71. btt. a) službovnika od godine 1860. pravoužitnik ima samo pravo na gorivo drvo i na gradivo u slueaju potrebe, to nemože zahtievati, da mu se od tog siiviška tehničkog drva razlika, ođpadajuća u razmjeru te gradjevne zalihe na njegov selištni dio — u ime gorivog drva doznači. A baš ovi nemogu si, bar u ovdašnjoj okolici, od nikuda s drvi za ogriev pomoći, buduć u Posavini, izim državnih i imovnih šuma, neima drvom obraštenih pašnjaka, kao što se to u brdskom položaju nadje, a sa riedkom iznimkom njekoliko malih površina privatnih šumica, k tomu su sela tako gusto grupirana, da se svaki prostor zemlje obraća ili u oranicu ili u livadu. Drugačije stoje okolnosti u brdskom položaju, tamo su sela odnosno populacija rledja, dakle ima više prostora, a niti se daje svaki prostor koristno obradjivati kao oranica ili livada; ima dakle više s drvi obrastlih pašnjaka a i dovoljno privatnih šuma. Viđja se kod provadjanja doznake drva, da pravoužitnici, ako je sječina malo odaljenija ili su putevi nezgodni, nedolaze k doznaci, jer si mogu iz obćinskih pašnjaka ili privatnih šuma svoja drva pribaviti. Dalnji dokaz sastoji u tome, što broj slučajeva, odkritih i prijavljenih u kradji s drvi na pr. u dvorskoj šumariji (sasvim brdovit položaj) prema onom u dubičkoj šumariji (savska ravnica) dosegne popriečno godimice samo ´,´3 prijava. Tu bi dakle trebalo zakonskim ili naredbenim putem nieki modus vivendi iznaći, koji bi u tom pogledu približno odgovarao mjestnim ovdješnjim odnošajim. U sječinah savskog luga običava se kod ove imovne obćine pravoužitnikora ustanoviti vrieme, do kojega imaju na temelju prije prijavljenih potrebština na .gradivom drvu, izabrati si za tu gradju za nje sposobna stabla a uplatiti za ista sniženu šumsku pristojbu. Preo^tatak tehničko >posobniti stabala prodava se dražbenim putem uz uvjet, da je kupac obvezan sve ovrške, ogranke i odpadke tehničko sposobnih stabala osi aviti na hcu mjesta na razpolaganje imovnoj obćini. Ti ovršci, odpadci i ogranci porazdiele se onda medju pravoužitnike u ime ogrievnog drva. Nu dočim dakle pravoužitnici posavskih sela dobivaju u ime gorivog drva samo hrastove ovrške i ogranke, doznačuje se pravoužitnikom u brdskom položaju čitava i to k tome bukova stabla u ime ogrieva; a jedni kao i drugi spadaju u zajednicu i imaju jednako pravo na užitak. Tu bi dakle bilo pravedno, da se pravoužitnikom posavskih sela u razmjeru njihovog selištnog posjeda odšteti u novcu po cieniku za gorivo drvo ona |