DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 517 — Pri tom ušiimljenju pokazuje već položaj šume i sela kažiput, jer se mom u prvom redu gledati na to, da pravoužitnici budu u iiajbližnje šume ušumljcni. dočim fiodišriji etat te gosp. jedinice dolazi tekar u drugom redu u obzir. Osobito valja to glede prava na gorivom drvu. Nu u izuiiiinom slučaju, ako bi jedna gospodarst. jedinica imala većega godišnjeg etata, nego li najbližja sela sa njihovom pripadnošću pravo tražiti iraaju, a u pograničnoj takovoj jedinici nebi se po položaju tamo ležeća sela ! amiriti mogla, tada se ukazuje shodno najodaljenija sela od takove jedinice izlučiti i ušumiti u prijašnju jedin´cu sa do tada nepotrošivim, odnosno nerazdieljenim dohodkom, nu samo tada, ako odaljemst dotičnog sela od jedne i druge jedinice nesačinjava veliku razliku. Jer i ta odaljenost sela od šume ima kod ogrievnog drva neku granicu, dokle se pokazuje uživanje te koristi s gledišta narodno-gospodarstvonog u istinu vriedno u naravi. Ako se pako ta granica prekorači, tada postaje takovo ušaniljenje iluzorno, što se pojavljuje s tim, da daleko od šume ležeća sela tu šumsku služnost uživati nemogu. Prema tomu ušumljeni su dakle pravoužitnici II. banske imovne obćine u pojedine gospodarstvene jedinice, kojih ima 28 na broju. Pošto teritorij područja imovne obćine sastoji iz ravnice (posavina) i brežuljastog položaja i iz predgorja, a šume same na tom teritoriju nisu tako redovito porazdieljene, kao polja na škaknici, to je naravski usljed toga nastala okolno.st, da iraaju pojedina sela do šumskih predieia, koji njima najbliže leže i u koje su ušumljena dalje, druga pako bliže do sječine ići. Imovna obćina sastoji iz !48 sela, u kojih stanuje 6370 pravoužitidčkih obitelja, 14 obć. poglavarstva, 44 učione i 36 svećenika, ukupno dakle 64iJ3 pravoužitnika. Od ovih ima i to; 105 sela do 10 kilom.etara 35 sela od 11 — 20 kilome´ara i 8 „ od 21—30 daljine do ušumljenih predjela odnosno do sječina. Da već kod više od 20 kilometara postaje iluzorno i.šumljenje, pokazuje se s tim, da tako odaljeni ovlaštenici svoje pravo na doznaku gorivog drva u naravi ne uživaju, te svoje potrebe radje namiruju bud iz šumom obraslih pa ujaka, bud iz vlastitih privatnih šuma. Naš seljak sa svojimi kouji i koli obično nije kadar više od 2. prostorna metra friško usječenih drva natovariti (u vrieme doznake obično u listopadu i studenu kod nnstalog zločestog puta), jer i to konji težko iz šume izvuku a ni osovine ovdješnjih kola veći teret ne podnese. Predpostavimo, da pravoužitnik ima do sječine 20 km. puta, predpostavimo iiadalje, da u šumu se vozeć sa prazuimi koli, dakle bez tereta, kasajuć a natrag s teretom samo korakom ide za dobavu jednih kola ili 2 pr. m. gorivih drva treba vremena i to: po „Presslers Mathem. u. polytech. Brieftasche 3 Aufl. 1864." na str. 140 prevali konj u kolih zapregnutih kroz 10 sati korakom 0.9 m puta a kasanjem 2.2 m. u svakoj sekundi. Po tom treba dakle |