DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 511 - Iz te skrižaljke možemo viditi, da je u Ugarskoj drvo dosta jeftino, pošto najveća ciena za gorivo (hrast i bukva) iznaša 1 for. 50 novč., srednja pako 1 for. po prostornom metru. Za tehničko drvo najveća je ciena 3 for. 65 nč. a srednja 2 for. 50 nvč. po kubičnom metru. Ta skrižaljka imala bi još i veću vriednost, kad bi troškovi izračunani bili i u radnih danih. Skrižaljka XVI. daje nam podatke u pogledu troškova piljenog Ijesa za kubični metar i to za parne pilane i vodene. Za prve ustanovljeni su troškovi od 1 for. 55 nč. do 2 for. 57 nvč., poprečno dakle 1 for. 86 novč. Za vodene od I for. 40 nvč. do 1 for. 83 nvč., popriečno 1 for. 63 nvč. U državnih šumah imade velikih i mnogobrojnih cesta, vodenih puteva, puzalica, vodara, zaustava za drvo i sličnih transportnih sredstva. To nam predočuje skrižaljka XVII. po kotarih šumskih oblastih. Državne šume obih zemalja posjeduju preko 343 klmt. puzalica, te su vodene puzalice (90 7 kim.) još dobro zastupane. Nadalje 6681 kim. splavnica i 1222´8 kim. splavnih puteva. Onda postoji 45 naravnih, 3 kamene, 43 drvene i 2 zemljene vodare, 24 prenosnih i 38 stalnih zaustava i 49 splavnih kanala skupa u duljini 217 kim. U Hrvatskoj imade s^mo 4 kim. splavnih voda, a nema nikakovih umjetnih splavnica. U državnih šumah Ugarske dolazi na 1000 jutara šumske površine 1´2 kim. glavnih i 3 kim. nuzgrednih puteva, a u Hrvatskoj i Slavoniji 1-25 kim. glavnih i 3 kim. nuzgrednih puteva. Za izradbu piljenog Ijesa (skrižaljka XVIII.) imade u Ugarskoj 26 kolesa običnih vodenih pilana sa 31 jarma i 44 pila sa godišnjom proizvodnjom od 11.900 m´. Umjetnih pilana imade velik broj, od kojih izrade vodene pilane sa 4 turbine, 8 kolesa, 323 konjske sile, 23 jarma, 259 pila i 15 cirkularnih pila do 601.000 m*. Parne pilane izrade sa 280 konjskih silah, 63 jarma, 806 pila i 44 cirkularne pile, 294.590 m^. Kod tog posla uzdržava se do 1200 radnika. U Hrvatskoj i Slavoniji samo je jedna parna pilana u erarskom posjedu. Kod šumskih radnja imade po skrižaljci XIX. osim toga 2749 stalnih i 16.683 običnih šumskih ra´lnika. U Hrvatskoj i Slavoniji imade samo 2038 običnih drvara. Nadnica stalnih radnika mjenja se od 0.37 for. do 061 for., a kod običnih radnika 050 for. do 1´20 for. Skrižaljka XX. sadržaje podatke pošumljenja umjetnim i naravnim načinom od god. 1884. ujedno s izkazom troškova gojitbe. Žalibože nemožemo iz tih pođat.nka zaključivati na cieli kulturni uzgoj državnih šum , nego ćemo samo navesti, da je one godine pošumljeno bilo: u Ugarskoj, u Hrvatskoj i Slavoniji u ukupnoj državi a) naravnim načinom 5 771 jutra 417„ 6.013 jutra 967o 11.784 jutra 597„ b) umjetnim „ 8.272 , 597« 245 „ 4"/„ 8.517 „ 417„ Naravnim načinom pomladjen je najviše hrast, bukva i jela, umjetnim načinom, i to pretežno sadnjom, hrast i omorika. Troškovi pomladjivanja iznašahu u Ugarskoj 50.236 for. a u Hrvatskoj 2048 for. Jedno jutro |