DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 453 —


Po ovom, što ovdje do sada rekosiao, možemo si po prilici predočiti stanje
ugarskih šuma prema obrastlosti odnosno porazdieljenju istih, skrižaljka {»ako


IV. pokazuje nam, da sveukupne šumske površine ima obzirom na vrst uzgoja:
11,415.968 rali visoke šume, 4,513-028 rali sitne šume i 28.591 ral srednje
šume.. Pisac navadja, da nije sadašnje stanje šuma baš povoljno, a bilo je upravo
u horu, da je vlada poprimila šumskim zakonom od god. 1879. ozbiljne mjere
glede poboljšanja i unapredjivanja šumskoga gospodarenja.
Buduć da su ugarski posjednici šuma upućeni na što više obsežno gospodarenje,
to odgovara istim navlastito šumarenje naravnim pomJadjivanjein. Potonje
se umjetnim načinom proteže lih na one slučajeve, gdje se to zahtieva u
smisla ustanova šumskoga zakona, nadalje, gdje se rabi prelazno poljsko gospodarenje,
na priedjele, gdje su popiešćine, na kras i na državne omorikove
šume. Pošumljenje krasa naročito je napriedovalo, jer je do sada po prilici


12.000 rali uspiešno uzgojeno, kao što se to vidja u Senjskoj Dragi, a i na
kulturah hrastika nad Jablancem. Ovi troškovi pokrivaju se iz posebne zaklade,
koju je Njegovo Veličanstvo Kralj preblagostivo dozvolio u invensticionalne
svrhe, opredieljene za vojnu krajinu. Naročito iztiče pisac i one povoljne uapielie,
koje je postigla u šumsko-gojitbenom smjeru aerar. šumska uprava, kardinal
Hajnal d i pojedini gradovi i privatni posjednici na popiešćinah u Alfoldu.
U ostalom moramo ovdje napomenuti, da se polagano poprima umjetno
pomladjivanje, unatoč tomu, da se na šumoposjeđnike bezplatno podieljuju biljke,
odgojene na trošak zemalj. šum. zaklade u posebnih lugarskih biljevištib i u
njekih aerar. srezovih. Kako nam dokazuje skrižaljka X., razdieljeno je od god.
1883. do uklj. 1885. do U miliuna biljka.


Iztaknuti nam je nadalje dvje daljnje mjere, koje je poprimila ugarska
vlada za unapriedjenje šum, gospodarenja. Prvo, što su oni šumski posjednici,
koji a svojih šumah po ustanovljenih osnovah umno gospodare, oslobodjeni od
polovine obćinskih nameta; a drugo, stoje ustrojena posebna zaklada zakonskim
član. 26. od god. 1884., da država može šume kupovati. Osvrnuv se- pobliže
na potonju zakladu, opaziti nam je, da ima ista svrhu, za novac, unišavši iz
utržka drva u aerar. šumah za uredjenje posjeda, napučenje ili s inih administrativnih
razloga, u obsegu zemlje bud šume, bud šumišta kupiti, kojih je
produktivna snaga usljed đosadanjeg lošoga gospodarstva malaksala, ili koja je
skoro već opustošena. Ovom sgodom naglašuje Bedo punim pravom, da bi
trebalo stanoviti dio od onih miliuna novaca, koji se godimice troše na uredjenje
voda i rieka, opredieliti za pošumljenje i gojenje šuma, ležećih u obsegu
dotičnih rieka.


Velike su doduše potežkoće, s kojimi se mora boriti ugarska vlada u
šumskom pogledu; a valja priznati svestrano i umno nastojanje, da se sve to
svlada- Naročito je hvalevriedno ono otvoreno obrazloženje, koje se navadja u
ovom djelu glede od prije postojavših mana gospodarstvenih.


Bivše krčenje šuma, umjesto da otvori poljskom gospodarenju nova vriela
prihoda, prouzrokovalo je baš protivno na više mjestih. Krčevine na Dunavu,