DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 453 — Po ovom, što ovdje do sada rekosiao, možemo si po prilici predočiti stanje ugarskih šuma prema obrastlosti odnosno porazdieljenju istih, skrižaljka {»ako IV. pokazuje nam, da sveukupne šumske površine ima obzirom na vrst uzgoja: 11,415.968 rali visoke šume, 4,513-028 rali sitne šume i 28.591 ral srednje šume.. Pisac navadja, da nije sadašnje stanje šuma baš povoljno, a bilo je upravo u horu, da je vlada poprimila šumskim zakonom od god. 1879. ozbiljne mjere glede poboljšanja i unapredjivanja šumskoga gospodarenja. Buduć da su ugarski posjednici šuma upućeni na što više obsežno gospodarenje, to odgovara istim navlastito šumarenje naravnim pomJadjivanjein. Potonje se umjetnim načinom proteže lih na one slučajeve, gdje se to zahtieva u smisla ustanova šumskoga zakona, nadalje, gdje se rabi prelazno poljsko gospodarenje, na priedjele, gdje su popiešćine, na kras i na državne omorikove šume. Pošumljenje krasa naročito je napriedovalo, jer je do sada po prilici 12.000 rali uspiešno uzgojeno, kao što se to vidja u Senjskoj Dragi, a i na kulturah hrastika nad Jablancem. Ovi troškovi pokrivaju se iz posebne zaklade, koju je Njegovo Veličanstvo Kralj preblagostivo dozvolio u invensticionalne svrhe, opredieljene za vojnu krajinu. Naročito iztiče pisac i one povoljne uapielie, koje je postigla u šumsko-gojitbenom smjeru aerar. šumska uprava, kardinal Hajnal d i pojedini gradovi i privatni posjednici na popiešćinah u Alfoldu. U ostalom moramo ovdje napomenuti, da se polagano poprima umjetno pomladjivanje, unatoč tomu, da se na šumoposjeđnike bezplatno podieljuju biljke, odgojene na trošak zemalj. šum. zaklade u posebnih lugarskih biljevištib i u njekih aerar. srezovih. Kako nam dokazuje skrižaljka X., razdieljeno je od god. 1883. do uklj. 1885. do U miliuna biljka. Iztaknuti nam je nadalje dvje daljnje mjere, koje je poprimila ugarska vlada za unapriedjenje šum, gospodarenja. Prvo, što su oni šumski posjednici, koji a svojih šumah po ustanovljenih osnovah umno gospodare, oslobodjeni od polovine obćinskih nameta; a drugo, stoje ustrojena posebna zaklada zakonskim član. 26. od god. 1884., da država može šume kupovati. Osvrnuv se- pobliže na potonju zakladu, opaziti nam je, da ima ista svrhu, za novac, unišavši iz utržka drva u aerar. šumah za uredjenje posjeda, napučenje ili s inih administrativnih razloga, u obsegu zemlje bud šume, bud šumišta kupiti, kojih je produktivna snaga usljed đosadanjeg lošoga gospodarstva malaksala, ili koja je skoro već opustošena. Ovom sgodom naglašuje Bedo punim pravom, da bi trebalo stanoviti dio od onih miliuna novaca, koji se godimice troše na uredjenje voda i rieka, opredieliti za pošumljenje i gojenje šuma, ležećih u obsegu dotičnih rieka. Velike su doduše potežkoće, s kojimi se mora boriti ugarska vlada u šumskom pogledu; a valja priznati svestrano i umno nastojanje, da se sve to svlada- Naročito je hvalevriedno ono otvoreno obrazloženje, koje se navadja u ovom djelu glede od prije postojavših mana gospodarstvenih. Bivše krčenje šuma, umjesto da otvori poljskom gospodarenju nova vriela prihoda, prouzrokovalo je baš protivno na više mjestih. Krčevine na Dunavu, |