DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 493 ~ Akađemidki nastupni govor profesora F. Granera|; „Bie forstpoliHscheo Zieie de r Gegenwart" , Zauzimajuć stolicu Šumarskili nauka na tibinžkom sveučilištu, držao je profesor Graner vrlo zanimiv nastupni govor pod gornjim naslovom. Ovim govorom označio je prof. Graner svoje stanovište naprama mnogim jog nerjesenim pitanjima naše struke, te ujedno i svoj program razvio. Čitavi predmet obuhva< 5a sljedeća četiri glavna momenta: 1. šumsko-zastitno zakonodavstvo i temeljenje istog na prirodnim zakonima, 2. šumsko-politiČna načela gospodarenja sa državnim šumama i njihov narodno privredni osnov, . 3. rukovodna načela gospodarenja obtiinskih i zavodskih šuma, i 4. težnje na polju uredjenja šumarske službe. Posmatrajuć historijski razvitak šumarskog zakonodarstva, dolazi pisac do zaključka. da je isto usporedno unapredjivano sa razvijanjem pojma o državi i spoznavanjem državne zadaće. Pisac veli nadalje, kako je i u tora pogledu šumarstvo uvjek zaostajalo iza srodnih nauka, a za dokaz tome navadja, kako su u mnogim državama, još na zemljištu policajne države nikle šumarske.uredbe („Forstordnungen") sve do BKJisovijeg vremena formalno obstojale, premda su se preživile bile, i u samoj praksi izvan krijeposti stupile; te kako Šume još ni danas nisu oslobodjeoe od raznih tereta, premda to načelo moderne države zahtjeva, doSim je posjed poljodijelca u Njema^-koj VQ6 odavna svojih tereta lišen. Prelazeć na pojedine toĆke svoga govora, nalazi pisac temelj šumsko-znštitnog zakonodavstva u ulozi, koja pripada šumi u gospodarstvenom životu, kao i u važnosti šuma u kućanstvu same prirode. Gospodarstveni momenti bili su mjerodavni kod izdavanja Šumarskih uredaba minulih stoljeća, koje su-uvjek nuždu za drvima pred očima imale. Te bojazni, veli pisac, danas je nestalo, te prama tome ima se ogranit^enje slobodnog uživanja šuma samo na važnost istih u ku(^anstvu prirode svesti, a ovo nam i nehotice nameće pitanje glede upliva šuma na klimu i razpored telurijske vode. Pisac iztiče kako su u ovom predmetu nazori razdvojeni, te u kratko navadja glavue rezultate Ebermajerovih istraživanja. Ovaj odijel završuje govornik navodom raznih zakona o Šumskoj zaštiti, koji tri razna pravca slijede: Govoi^eć 0 načelima gospodarenja sa državniai šumama, razmatra govornik ponajprije pitanje, da li je opravdano, daje dršava zemljoposjednik i da se obrtom bavi, te i^tiĆe kako se protiv državnog obrta navadja, da isti prikriva u sebi porez, ograničuje privatni obrt, da država skupo [u´oducira, da državni obrt trpi na birokratičuoj tromosti, te napokon da isti nosi obično izpod kamata državnog duga stojeći prihod. Ovu posljednju točku upotrebljuje govornik, da se i otako zvanoj školi Čistoga prihoda izjavi, te upoznajemo u prof. Graneru umjerenog protivnika te najnovije Šumarske škole. On navadja pogibelji, koje Šumarstvu prijete, krula bi se inače istinita teorija te škole u praksu prenijela. Osobito država treba da se toga kane, koja mora obeenito — 2ajeđničke gospodarstvene interese da zastupa. Prelazeć na treću točku ovoga predmeta iztiĆe govornik, kako je obĆini pod uplivom slobodnije struje novoga vremena postala nosiocem i zastupnicom vlastttih gospodarstvenih i javno-pi-avnih interesa, da je ona danas na načelu samouprave osnovani ćlan politične zajednice. Ovo posiednje načelo može nam odgonetnuti tendenciju modernog obćinskog zakonodarstva u obće, kao i poteškoće na koje zakonodavstvo specijulno kod uredjenja obćinsko-šumarske uprave nailazi Pravo samouprave treba da se ograniči, a tim više je to kod obćinskih šuma nuždno, što jasno proizhodi iz gospodarstvene naravi u šumi nagomilane glavnice. Kao što kod gospodarenja državnih šuma . razni zakoni različite pravce slijede, tako je i kod občinskih šuma, a nalazimo u glavnom četiri sistema, koja gov-oraik pobliže karakteriše. -. : |