DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 492 —


Požar u državnoj šumi Ilijina Greda, Dana 6. rujna o. g. oko 11 satih
prije podne porodi se vatra u po prilici desetgođiŠBJoj branjevini državnog šumskog
sreza „Ilijina greda". Šumar II. banske imovne obćine Eenner, koji je slučajno
službovao u pograničnoj imovinskoj sumi ,,Ilijina greda« skupa sa trojicom imovnih
lugara, opazivši oko.3 mta. posije podne taj požar, pohiti skupa sa pomenufcimi lugari
na lice mjesta, gdje nadje državnog lugara istog sreza. Dok su se četvorica njih latila
gašenja toga požara, odašlje šumar Renner jednog lugara k obćinskomu poglavarstvu
u Stazu, da potraži pomo<5. Medjutim opazio je bio taj požar već i načelnik občine
stazanske Joco Gr obor o vi ć, te bez oklievanja sakupio do 400 ljudi iz obližnjih sela
i pohitio s njima na garište, karao je stigao oko 6 sati na večer. Državni lugar pako
uputio se i za toga. u selo Cj-kveni Bok, gdje je pomoseJjana na garište. S tolikim narodom bude gašenje nastavljeno, te vatra do pol
noči ograničena. Unutar garišfcne površine gorjelo je Čvrsto d^lje i to osobito su gorjele
znatne množine tamo nalazet^e se ieževine, sastojec´e se iz brkova, ogranaka i odpadaka
od prodanih u svoje doba i izradjenih hrastova Na gašenje unntarnje površine nije se
moglo ni misliti, jer se je na njoj nalazila silesija upaljivih tvari, koje su radi dugo
vrcme već vladajuče suše planule kao prah i jer neizmjerna vrućina u blizini vatre
nedopustaše doći blizu. Uz sve to nije na daleko bilo ni kaplje vode a silni dim otežČavao
je dihanje.


Pošto su stari i dielom truli panjevi sve to dalje gorjeli do najkrajnjeg korienja
pod zemljom, na jedan put je mjestimice izbuktala vatra ponovno, gdje se nije ni mislilo.
Tako je buknula vatra ponovno opet 8. rujna prema poldanu, ali je bila do
večera već ograničena.


Posije podne 8 rujna proputovao je kotarski pristav Dragojlović s načelnikom
Grruborovićem kroz tu šumu putem u Crkveni Bok, gdje su imali komisiju, te je načelnik
Gruborović, dosav u Crkveni Bok, poslao jednog čovjeka sa listom obć. poglavarstvu
V! Sunju i Krapje, da izašaljn ljude iz tih obćina na požarište, za da zamtene žiteljstvo
obćine stazanske. Na taj poziv došlo je 9. oko poldne po prilici 150 ljudi iz sunjske
obćine i)od vodstvom Karavidica, nu onda bila je vatra već odavna lokali^ovana.


Pošto je bila dalnja pogibelj odstranjena, to je šumar Kenne r odredio bio garištnn
stražu od 50 momaka za pazku uzduž granice izmedju države i imovne obćine
u obrj.iibu imovinske šume. Straža je došla 10. rujna u jutro na garište, te zaraienila
žiteljstvo obćine Sunje.


Garištna ta straža držala se je i plaćala od strane imovne obćine sve do


15. rujna. Toga dana bje napuštena, pošto je bila vatra na požarištu do tada sasvim
utrnula.
Izgorjelo je po prilici 150 rali mlade šume, U tamošnjoj okolici nalaze se n 4
okružja po prilici 400 rali mlađe državne šume, a uz nju pogranično 3 okružja sa
površinom od 316 rali isto takove šume imovne obćine, daklem ukupno oko 700 rali
mlade hrastove šume u jednom kompleksu.


Kada si to predočimo, onda tekar možemo prosuditi, koja je bila pogibelj za tu
Šumu i kolika je mogla nastati šteta. A da je ta pogibelj, odvraćena i ogromna šteta
odklonjena. mora se osim šumarskomu osoblju, koje bilo prvo na mjestu požarišta i
vršilo svoju službenu dužnost, jedino zahvalili načelniku Gruboroviću iz Staze, koji je
svojom energijom i osobnim triidom u razmjerno kratkom vremenu sakupio toliko ljudi
i žurno priskočio osobno sa svojiu) ljudima na požarište, te upravljao skupa sa šumskim
osobljem posao gašenja. G, P.


(Dočim je dulje vremena trajao posao s upitnim šumskim požarom, što nije bilo
na licu mjesta kralj. Šumara iz Jasenovca, o kojom se ovdje ništa nespominje, a koji
bi bio morao prvi na garište prispieti? Uredničtvo).