DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 491 — Lov n a međjede. Kako kujemo iz domadlh novina, ustrcljctia su ovih dana na iovMh vlastelinstva Severi n kraj Karlovca, spadajudog Eiminuclu pl. Vraiucaiiiju, tri medjeda. Dva ustrielio je poBJednik Vladimir pl. il aipcr-Si gctsk i, trećega pako vlastelinski šumar Dragutip Hrska . Čestitamo sretnim lovcem, a pocijedno opažamo, da se skoro svake godine na lovistih pomenutoga vlastelinstva po koji medjed ubije. Osobne viestL ImeDOvanje. Kralj, zemalj. vlada, odjei za unutarnje poslove, imenovala je na predlog gospodarstvenog ureda i gospodarstvenog odbora gradiške imovne obcine rlosadanjega privrero. šumar, taksatora Dragutin a Kn dl 6 a d(^/ii]if.i vnim taksatorom, a abiturienta šumarstva Milan a Škorić a privremenim žiimar. vježbenikom u obsegu pomenute imovne obćine, pridiellv prvoga k gospodarstvenom uredu /a }}rovedbii i ovidenciju šumsko-taksatornili poslovaj potonjega pako ka kot. šumariji u No\^ojgradiški na službovanje. Nadalje imenovan je abiturieht Šumarstva Draguti n Moeuaj priv. šumarskotehniČkim dnevniSarom kod kr. šumarskoga nadzorničfcva zemaljske vlade. Umro. _ M ibaj lo Zanner, c. kr. umirovljeni šumaroik bivše krajiške uprave. umro je dne 22. listopada t. g. u Petrinji u G7. godini dobe svoje. Pokojnik rodio se u Vinkovcih god. 3820. a stupio je u državnu krajišku šumarsku službu, svršiv potrebite strukovne nauke na postojavsem c, kr. šumarskom učilištu u Mariubrunnu, 1. travnja 1846. kao šuma r kod bivše petrovaradinske krajiške pukovnije. Odavle bje premješten u istom svojstvu k brodskoj bivšoj pukovniji dne 1. studenoga 184^*., a promaknut dne 16. veljače 1851. na Čin Wal d ber ei t era ; zatim je \. srpnja IBoG. u istom činu premješten k petrovaradinskoj pukovniji. Prigodom preustrojstva šumarstva u krajini bje imenovan nadšumarom II, raz. 1, veljače l8of», kod potonje pukovnije, ter premješten odanle 1. studenoga 1860. k rumunjsko-banalskoj bivšoj pukovniji u Karansebeš, a zatim 1. veljače 1862. u istom činu k li. bnnskoj pukovniji u Petrinju, gdje je promaknut 8. studenoga 1865. na čin nadšumar a 1. razreda. Oudje g.-^ nadje i preustrojstvo šumarstva god. 1871., kojom prigodom je imenov^in nadšumaro m novog a sistema . Nadalje bje iz Petrinje premješten 1. rujna 1874. k c. kr. Šumarskom uredu u Gospić, na sto uzsliedi njegovo imenovanje Šumar nikom II. razreda 1. sieČnja 1876. U potonjem svojstvu stavljen je na vlastitu molbu u stanje mira koncem listopada 1877. U svemu je neprekidno služio ^1 godinu i 7 mjeseci. Pokojnik bio je mirne i čedne čudi, obče naobražen u svojoj struci a k tomu izvrstan lovac i streljač na nišan, gdje je mnogo nagrada odnio, nadalje osobito štovau i ljubljen koli od svojib sustrnoara, koji ga pobliže poznavaše, toli od podčinjenog mu osoblja sbog svojega čestitoga značaja. Pokoj mu duši! Državne pođpore. Kralj, ugar ministarstvo za poljodjelstvo, obrt i trgovinu podielilo je i ove godine podpore u iznosu po 300 for. našim domaćim sinovom, koji su s dobrim uspjebom položili izpit zrelosti, za polazak nauka na kralj. ugar. šumarskoj akademiji u Stavnici. Iste podpore dobiše: Ber gwald . Gusta v, Mengemann Cvjetko, Obradovii Milan, Pe^rik Rudolf i Ugarkovič Milan. Sada se još nalazi na pomenutoj akademiji Vukovi Č Petar , a prošle školske godine svršiše nauke na istoj dva naša zemljaka, kao Što u VIII.-—IX, broju šumarskoga lista javismo, koji će valjda do skora namješteni biti. Sitnice. . Izpravak. U broju X. našega lista nadjosmo, da je imenik Članova družtvenih, koji prisustvovaše zadnjoj glavnoj skupštini našega đružtva u Zagrebu, nepodpun. S toga javljamo naknadno, da je i kot. šumarg. J. Malna r iz Ivt^uca kod iste skupštine takodjer bio. , .,, . ..,...,..´ |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 492 — Požar u državnoj šumi Ilijina Greda, Dana 6. rujna o. g. oko 11 satih prije podne porodi se vatra u po prilici desetgođiŠBJoj branjevini državnog šumskog sreza „Ilijina greda". Šumar II. banske imovne obćine Eenner, koji je slučajno službovao u pograničnoj imovinskoj sumi ,,Ilijina greda« skupa sa trojicom imovnih lugara, opazivši oko.3 mta. posije podne taj požar, pohiti skupa sa pomenufcimi lugari na lice mjesta, gdje nadje državnog lugara istog sreza. Dok su se četvorica njih latila gašenja toga požara, odašlje šumar Renner jednog lugara k obćinskomu poglavarstvu u Stazu, da potraži pomo<5. Medjutim opazio je bio taj požar već i načelnik občine stazanske Joco Gr obor o vi ć, te bez oklievanja sakupio do 400 ljudi iz obližnjih sela i pohitio s njima na garište, karao je stigao oko 6 sati na večer. Državni lugar pako uputio se i za toga. u selo Cj-kveni Bok, gdje je pomoseJjana na garište. S tolikim narodom bude gašenje nastavljeno, te vatra do pol noči ograničena. Unutar garišfcne površine gorjelo je Čvrsto d^lje i to osobito su gorjele znatne množine tamo nalazet^e se ieževine, sastojec´e se iz brkova, ogranaka i odpadaka od prodanih u svoje doba i izradjenih hrastova Na gašenje unntarnje površine nije se moglo ni misliti, jer se je na njoj nalazila silesija upaljivih tvari, koje su radi dugo vrcme već vladajuče suše planule kao prah i jer neizmjerna vrućina u blizini vatre nedopustaše doći blizu. Uz sve to nije na daleko bilo ni kaplje vode a silni dim otežČavao je dihanje. Pošto su stari i dielom truli panjevi sve to dalje gorjeli do najkrajnjeg korienja pod zemljom, na jedan put je mjestimice izbuktala vatra ponovno, gdje se nije ni mislilo. Tako je buknula vatra ponovno opet 8. rujna prema poldanu, ali je bila do večera već ograničena. Posije podne 8 rujna proputovao je kotarski pristav Dragojlović s načelnikom Grruborovićem kroz tu šumu putem u Crkveni Bok, gdje su imali komisiju, te je načelnik Gruborović, dosav u Crkveni Bok, poslao jednog čovjeka sa listom obć. poglavarstvu V! Sunju i Krapje, da izašaljn ljude iz tih obćina na požarište, za da zamtene žiteljstvo obćine stazanske. Na taj poziv došlo je 9. oko poldne po prilici 150 ljudi iz sunjske obćine i)od vodstvom Karavidica, nu onda bila je vatra već odavna lokali^ovana. Pošto je bila dalnja pogibelj odstranjena, to je šumar Kenne r odredio bio garištnn stražu od 50 momaka za pazku uzduž granice izmedju države i imovne obćine u obrj.iibu imovinske šume. Straža je došla 10. rujna u jutro na garište, te zaraienila žiteljstvo obćine Sunje. Garištna ta straža držala se je i plaćala od strane imovne obćine sve do 15. rujna. Toga dana bje napuštena, pošto je bila vatra na požarištu do tada sasvim utrnula. Izgorjelo je po prilici 150 rali mlade šume, U tamošnjoj okolici nalaze se n 4 okružja po prilici 400 rali mlađe državne šume, a uz nju pogranično 3 okružja sa površinom od 316 rali isto takove šume imovne obćine, daklem ukupno oko 700 rali mlade hrastove šume u jednom kompleksu. Kada si to predočimo, onda tekar možemo prosuditi, koja je bila pogibelj za tu Šumu i kolika je mogla nastati šteta. A da je ta pogibelj, odvraćena i ogromna šteta odklonjena. mora se osim šumarskomu osoblju, koje bilo prvo na mjestu požarišta i vršilo svoju službenu dužnost, jedino zahvalili načelniku Gruboroviću iz Staze, koji je svojom energijom i osobnim triidom u razmjerno kratkom vremenu sakupio toliko ljudi i žurno priskočio osobno sa svojiu) ljudima na požarište, te upravljao skupa sa šumskim osobljem posao gašenja. G, P. (Dočim je dulje vremena trajao posao s upitnim šumskim požarom, što nije bilo na licu mjesta kralj. Šumara iz Jasenovca, o kojom se ovdje ništa nespominje, a koji bi bio morao prvi na garište prispieti? Uredničtvo). |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 493 ~ Akađemidki nastupni govor profesora F. Granera|; „Bie forstpoliHscheo Zieie de r Gegenwart" , Zauzimajuć stolicu Šumarskili nauka na tibinžkom sveučilištu, držao je profesor Graner vrlo zanimiv nastupni govor pod gornjim naslovom. Ovim govorom označio je prof. Graner svoje stanovište naprama mnogim jog nerjesenim pitanjima naše struke, te ujedno i svoj program razvio. Čitavi predmet obuhva< 5a sljedeća četiri glavna momenta: 1. šumsko-zastitno zakonodavstvo i temeljenje istog na prirodnim zakonima, 2. šumsko-politiČna načela gospodarenja sa državnim šumama i njihov narodno privredni osnov, . 3. rukovodna načela gospodarenja obtiinskih i zavodskih šuma, i 4. težnje na polju uredjenja šumarske službe. Posmatrajuć historijski razvitak šumarskog zakonodarstva, dolazi pisac do zaključka. da je isto usporedno unapredjivano sa razvijanjem pojma o državi i spoznavanjem državne zadaće. Pisac veli nadalje, kako je i u tora pogledu šumarstvo uvjek zaostajalo iza srodnih nauka, a za dokaz tome navadja, kako su u mnogim državama, još na zemljištu policajne države nikle šumarske.uredbe („Forstordnungen") sve do BKJisovijeg vremena formalno obstojale, premda su se preživile bile, i u samoj praksi izvan krijeposti stupile; te kako Šume još ni danas nisu oslobodjeoe od raznih tereta, premda to načelo moderne države zahtjeva, doSim je posjed poljodijelca u Njema^-koj VQ6 odavna svojih tereta lišen. Prelazeć na pojedine toĆke svoga govora, nalazi pisac temelj šumsko-znštitnog zakonodavstva u ulozi, koja pripada šumi u gospodarstvenom životu, kao i u važnosti šuma u kućanstvu same prirode. Gospodarstveni momenti bili su mjerodavni kod izdavanja Šumarskih uredaba minulih stoljeća, koje su-uvjek nuždu za drvima pred očima imale. Te bojazni, veli pisac, danas je nestalo, te prama tome ima se ogranit^enje slobodnog uživanja šuma samo na važnost istih u ku(^anstvu prirode svesti, a ovo nam i nehotice nameće pitanje glede upliva šuma na klimu i razpored telurijske vode. Pisac iztiče kako su u ovom predmetu nazori razdvojeni, te u kratko navadja glavue rezultate Ebermajerovih istraživanja. Ovaj odijel završuje govornik navodom raznih zakona o Šumskoj zaštiti, koji tri razna pravca slijede: Govoi^eć 0 načelima gospodarenja sa državniai šumama, razmatra govornik ponajprije pitanje, da li je opravdano, daje dršava zemljoposjednik i da se obrtom bavi, te i^tiĆe kako se protiv državnog obrta navadja, da isti prikriva u sebi porez, ograničuje privatni obrt, da država skupo [u´oducira, da državni obrt trpi na birokratičuoj tromosti, te napokon da isti nosi obično izpod kamata državnog duga stojeći prihod. Ovu posljednju točku upotrebljuje govornik, da se i otako zvanoj školi Čistoga prihoda izjavi, te upoznajemo u prof. Graneru umjerenog protivnika te najnovije Šumarske škole. On navadja pogibelji, koje Šumarstvu prijete, krula bi se inače istinita teorija te škole u praksu prenijela. Osobito država treba da se toga kane, koja mora obeenito — 2ajeđničke gospodarstvene interese da zastupa. Prelazeć na treću točku ovoga predmeta iztiĆe govornik, kako je obĆini pod uplivom slobodnije struje novoga vremena postala nosiocem i zastupnicom vlastttih gospodarstvenih i javno-pi-avnih interesa, da je ona danas na načelu samouprave osnovani ćlan politične zajednice. Ovo posiednje načelo može nam odgonetnuti tendenciju modernog obćinskog zakonodarstva u obće, kao i poteškoće na koje zakonodavstvo specijulno kod uredjenja obćinsko-šumarske uprave nailazi Pravo samouprave treba da se ograniči, a tim više je to kod obćinskih šuma nuždno, što jasno proizhodi iz gospodarstvene naravi u šumi nagomilane glavnice. Kao što kod gospodarenja državnih šuma . razni zakoni različite pravce slijede, tako je i kod občinskih šuma, a nalazimo u glavnom četiri sistema, koja gov-oraik pobliže karakteriše. -. : |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 46 <-- 46 --> PDF |
^ i9t ^ ´"´"´´ It^d´prVog^sbteitta´^^ državnim i, oMInskim gumama zajedničko.„ Drugi´ sistem zabijeVa potrajnost, stručno 1 gospodarstvenoj osnovi odgovarajuće gospodarenje, prepušta pako oblini izbor ispitanih i osposobljenih šumara, te samo gospodarenje; šume pako onih obćina, koje nemogu^ Hi neće da se ovim pravom posluže, podpadaju državnoj šumskoj upravi. ´ / , ^ , Treći sistem sliSan je ovom drugom, samo´ što se isti zađovoljuje zakonskom ustanovom glede namještenja osposobljenih stručnjaka, bez da odredjuje konsekvencije u slučaja neizpunjenja te ustanove. ´ ... . . , Četvrti sistem napokon zađovoljuje se samo sa vrhovnim državnim nadzorom. Pogledom na organizaciju Šumarske službe veli govornik^ da je ista u tijesnom snvezu sa šumarskom nasfavom, te konstatuje, da je šumarska nauka postala samostalnom stručnom đrsciplihom osnovana na prirodno-privrednoj znanosti. Ovo usavršenje nauke zahtjeva, da se u šumarsku upravu primaju Ćinovnici sa temeljitom znanstveno-strućnoin naobrazbom. Govornik je zastupnik tako zvanog „nadšumarskoga sistema" priznaje pako, da za ovaj sistem nisu putevi svuda jednako utrti, te preporučuje- obzirno i postepeno rjjeŠenje to^a pitai´ija. ´ ,, . Padežanin. ..Stanje mirovinska za^rug© lugara I banske.imoVne obćine u Glini za. godinu 1886. Razhod: Odpravnine lugarskim udovam; . . . . , -. . / for, 80.— Izdani zajmovi ..... , , . .... ..: .´ ... . . . / „; 2960.— Umanjene vriednosti obveznica odplaeeiiih zajmova ,-;.; i;^ „.;. 1858.02" .J^abavljeni, pečati -..> . s ,. ,.:. ; >""> /.. ; ...- .., . -- . „ . . 6-.09 Konačni blagajnički ostatak ,. . . ., . . : ;. . ,. .-r, „ 2442.99 ´ -. Sbroj . . :. for. 7347.16 ´. . ´ -´ ´ : ^ F ri h o d :-´ ´ : ´ .. ;-; -´ M -Početni blagajnički ostatak . . . . . i .´ . . .: for. 1468.65 ´ Dobrovoljni prinos nad šumara . :, . . . -. . . ´ „ 12.— ; Redoviti prinos lugara . . . . . / . . . . .´ „ 591.58; ´´´ Temeljne glavnice lugara . , . i .. . . . . „ 180.— > - NovŽane globe . ... . . . . ....,.„ 24.—^ , Kamati zajmova . . . . . . . ^ . - . .. . „ 252.90 ´ Odplate zajmova . . . . . , ; . ; .. . -´. . ´j,- 1858.02 Obveznice izdanih zajmova ... . .. . . . . „ 2960,^-^ ,´"´ ´ ^ " ~ Sbroj . ´, r^fo^7´347J0´ "" i to: u gotovom novcu 389 for. 1 novč., u obveznieah 2053 for, 98 novč., gornji ostatak sa 2442 for. 99 novč. Stanje ove zadruge iznosi koncem mjeseca svibnja 188?.: u gotovom novcu 134 for. 28 novč.; u obveznieah 2714 for. 67 novč. iznos 2848 fon ´9´5´novč. Izkaz površina posjeda imovne cbćine KriževaČke po težatbenih vrštib, na temelju provedenoga zemljarinskogži´ kžitastra, ter ^rema tomu ustanovljenoga Čistoga prihoda i porezne dužiiosti. ´ Vrsti težatbe: oranica 40 rali, 88 []**; vrtova 1 ral, 1094 r)´*^; livada 15 rali, 1205 « ; vinograda 1 ral, 103-7 Q^; pašnjaka 878´ rali, llOi/p´Všuma 50.128 rali, 1551 \[]^- neplodno 1295 rali, 79´QO/llknpno 52361 ral, .1355 po . Čisti, prihod 58^262 for. 99 n^^vč.V´porfez 16.OO6 for´ 66 novč.-, prirez 30l f for. 89 novč. Ukupno 13024 for, 55 libvč. — Reklamacija ima još nerieSenih i neprovedehih. Kova tvornica za proizvadjanje tanina. XJ Mitrovici gradi se tvornica za vadjeiije tanina iz hrastovine. Vlastnik joj je A. Čerich, porieklom Čeh. Gradnja .se radi´ii veliko, te će se već´idućeg prolječa odpočeti rad, iisljed kojega će^naše sječjue, dobiti Ijepgi vid a imovina obćina liep dobit za odpadke na istih. |