DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 45Ž — — vrbika i topolika 47.000 - jošika 31 000, — jasenika, brestika i javorika 19.000, — lipika 1000, — akacije 710, — borika (bielog i crnoga), 6476, — ariža 130 rali. Crni borik nalazi se samo kod Mehadije (glasovita kupka) kao cista šuma. Treću hrpu predstavljaju šume u ugarskoj nizini, u tako zvanom Alfoldu. Ovaj predjel, spadajući većim dielom diluviju i aluviju, ima malo šuma, veći kompleksi manjkaju skoro sasvim, a ono što je još drva, proređjeuo je jako. Bedo prispodablja ove šumice s Delibabom, fata morgana pustara, kojih na jednom nestaje, čim jim se približi. Prema osebujnosti tla, nalazimo ovdje drveće od nizina, naime topolika i vrbika ima 226.000 rali. Zatim dolazehrastik (lužnjak-i kitnjak) 130.000, — akacija 40.000, — cerik 20.000, — bukvik i grabik 17.000, — a od ostalih vrstih drveća Meli i crni bor, breza i joha s 1000 rali. Uvjeti porasta su ovdje povoljni, a dapače i popieščino nečine tu nikakove razlike. Od ovih šuma spada 22´5% sredogorju. Četvrta hrpa su zapadne šume medju Dunavom i Dravom. Do ovih rieka bliže ležeći dielovi pripadaju ravnici i predgorju, prama zapadnoj medji pako alpinskira kosam. Sredogorja ima 595%, planinskih šuma samo,4%, dočim diluviura i alluvium na daleko dosiže. Osim ovih potonjih dolazi triaska tvorva i kristalinski škriljevac u ovoj hrpi. Vrsti drveća imamo tu bukvika i grabika 442.000 — hrastika (lužnjaka i kitnjaka) 317.000, — cerika 304.000, — vrbika i topohka 65.000, — brezika 63.000, — jošika 27.000, — omorika 20.000, — jasika, brestika i javorika 18.000, — akcije 12.000, — lipika 2000 rali. Petu hrpu reprezentiraju šume na jugu, ležeće u Hrvatskoj i Slavoniji, ter u riečkom obsegu. Istočni dio proteže se uzduž rieka Drave i Save na alluvijii i diluviju. Počam od varaždinskog gorja do Krša i Velebita nalazimo šuma na triasu, kredi i starijoj terciarnoj tvorbi samo gdje gdje jura; 35"/o planinskih šuma, a 30´Vo spađajućih sredogorju. Razne vrsti drveća nalazimo ovdje, a to: Bukvu i grab 1,527.000, ~ hrast lužnjak i kitnjak 707.000, — cer 161.000, ~ jelu 143.000 rali. Jasen i brest osobito se prostiru i zauzimlju 178.000 rali, nadalje zastire breza 19.000, — lipa 10.000, — bieli bor 4000 i akacija 700 rali. Ovdje je osobito zanimivo, da u Posavju skoro svake godine velike povodnje nastupe, dočim u gorju kraškom vode neima. U ovoj našoj razpravi nećemo se upuštati u razjašnjenje klimatičkih odnos a ja, pobliže o tom označuju nam skrižaljke VII. i VIII. glede oborina i razlike temperature pogledom na visine. Cielokupna država posjeduje preko 4,468.521 ral ili 28% hrastika, 8,443.184 rala ili 52-9P/o bukvika i inih listnjača, ter 3,045.882 rala ili 19´09Vo crnogorice. Pojedine vrsti drveća podieljuju se sliedećim razmjerom: Bukva 36-54, — lužnjak i kitnjak 22-28, — omorika 13 81, — grab 913, — cer 5-72, — jela 3-31, — breza 2-39, — topola i vrba 2*38, — bor 1-91, — jasen, briest i javor 1´52, -- joha 0-47, — akacija 0 39, — lipa O´OO, — ari?: 0´06 postotaka. |