DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 483 ~ ,, Uprava pilane sa Mmi sUami, sa radnici u šumi i dovozom; materijala u pilanu stoji popriecnih godišnjih 15.000 for. kamo se ubraja; a) jedan šumarski činovnik; , ; h) jedan poslovodja na pilani i jedan na kolodvoru u Pivnici; c) jedan činovnik računarski na pilani; d) 14 sila kod pojedinih pilnih ustroja; ,, e) 7 poslujućih sila sa dopremom i odpremom materijala; g) konji, sluge i radnici u šumi; , j :..-: h) razni popravci.V ; . Sile rabljene kod pojedinih pilnih ustroja osim svoje zusluge uživaju tu dobrobit, da su osjegurane kod osjeguravajućeg njekog đružtva na život, tako da za slučaj nesreće im obitelj neostaje u skrajnoj bjedi, dočim t3d svih radnih sila se od njihove zasluge uzteže njeki dio u svrhu tu, da ako koja od istih oboli, da mu se nuždna Iječnička pomoć, Ijekovi i obskrba bezplatno uzmogne pružiti, karao su ubrojive i novčane kazne tih radnika, a za slučaj razlaza svih članova te medjusobne udruge mogući novčani ostatak se medju iste bi: imao- razdjeliti u razmjerju dobe, u kojoj je pojedinac pri toj pilani neprekidno poslovao. : : Braća Deutsch osim opisanom parnom pilanom izrabljuju šume vlastelinstva vočinskoga sa još 4 vodene pilane, od kojih su tri sa dva i jedna sa jednim jarmom pila providjene i koje troše godimice do 2000 izključivo jelovih stabala. Nadalje u tih šumah se izradjuje godimice do poldrug milijona što :tačaka, što lopata stuhlweissenburžkih — aradskih — bečkih — bugarskih — srbskih pivovarnih — krušnih — pekarskih i t. d. zatim jarmova, raznih držala, vilu i t. d. računajuć 25 do 300 lopata, do 20 tačaka i 500 vila od jednog bukovog stabla prosječno. Konačno bukovina se ovdje u velikom pougljenjuje, jer ima kao takova svoju stalnu prodju u Trst. Vlastelinstvo vočinsko i okolica je po samoj prirodi toli divno ukrašena, kako malo koja, blizu je tu oholo stršeći vrh Bilo i Papuk sa 1200 m. mor. visine kao i ubavni Jankovac ter staklana Zvečevo, a :nije´ niti odaleka kupelj Daruvar, Pakrac, Velika kao niti mnoga okolna liepa imanja tako,, da bi i to mjesto skupštini nas_ šumara odgovarajuće i prikladno bilo. ^k.. Organizacija šumarske službe.* Kako vidimo, zanimaju se šumari u novije doba živo za organizaciju´ šumarske službe, poglavitim obzirom na urbarske i krajiške imovne obćine, ter nas je to i potaknulo, da o toj stvari i svoje mnienje prinosimo, akoprem nismo * Ovaj (članak vadimo iz „0 bcinar-a", tjednika za uprava i javnm sigurnost* br..,.40. t. ig.j a rezabiremo iz istog mnienje s drage strane, kako bi trebalo šumarslcu službu u zemlji urediti. Neka se pojmovi bistre! * |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 36 <-- 36 --> PDF |
^ 484 — straSari, ter si zato i neprisvajarao drago, van strogo upravno stanovište, s kojega nam je prosuditi, kako bi ta organizacija imala upriličena biti, da odgovori pravim potrebam prakse i upravne znanosti. Svaka organizacija, ma bilo koje upravne grane, ravna se u prvom redu po onih zađatcih, koji su odnosnim upravnim organom namienjeni. To temeljno načelo valja i u šumarskoj službi. Ako je dakle šumska gojitba istovrstna i jednostavna, ako šumski kompleksi leže u ravninah, mogu se sastavljati i veći šumski kotari. Usuprot, ako su šumski kompleksi zlo zaokruženi, ako leže u briežnatih predielih, ako su sastojine iz raznih vrsti drva, pa ako se prigodom prodaje drva pomno razvrstati moraju, svakako je nuždno, da budu i šumski kotari manji. I ovdje valja obćenito narodno-gospodarsko načelo, da se šumski kotari tim više umanjuju, Čim intensivnijom postaje gojitba šumskoga tla. U posavskih dakle i podravskih nizinah moguće je više političkih kotara složiti u jedan šumski kotar, usuprot u gorskih kotarih slagati će se većinom upravni i šumski kotar, budući je koli gojitba. toli nadzor nad sumarni teži i s većom odgovornošću skopčan. Osim toga ima u krasu sastojina razne šumske kulture, koje opet traže intenzivniju gojitbu i prigledbu strukovnih šumarskih organa. Što se samoga činovničtva tiče, to ono naravski treba da bude valjano naobraženo. U novije doba, kako je poznato, zaprela se borba, koja je i u domaćoj dnevnoj štampi našla svojih zagovornika pro et contra, što je naime probitačnije za temeljitu naobrazbu šumarskoga pomladka, dali posebne strukovne škole, kako s veće strane sada još postoje, ili bi poduku mladih šumara u temeljnih, pomoćnih i stručnih naukah valjalo prisnovati sveučilištu. Ova bi zadnja alternativa sigurno bila jeftinija, dočim se izoliran zavod, ako je opremljen sa svim, što mu je nuždno, velikim samo troškom uzdržavati može. Bilo kako mu drago, neupuštajuć se ovdje u ocjenu što je bolje, [toliko ipak stoji, da je napredak šumarske znanosti danas tako znatan i velik, da je njegovom podmladku treba toliko pripravnoga znanja, koliko i za svaki drugi staliž. Zato se i traže s veće strane od svakoga slušatelja šumarstva humanitarni ili realni nauci, dakle s dobrim uspjehom svršene gimnazije ili realke i položeni izpit zrelosti. U pogledu naobrazbe u šumarskoj struci, valja se držati stalnog sistema, dakle ili izohranih šumarskih škola, ili spojenje sa sveučilišti, nipošto pako, kako se gdjegdje snuje, da se nauka razdieli izmedju izoliranog zavoda i univerze. Takovim bi se načinom pomnožio bez potrebe broj učiteljskoga osoblja i naukovnih sredstva, ter bi bez dvojbe vremenom nastupila trvenja izmedju oba ova naukovna zavoda. Gospodarstvenim činovnikom treba budna nadzora, od strane posebnih šumarskih nadzornika. Taj ipak nadzor nesraije ubijati samostalni rad u činovniČtvu, koji opet valja tako uđesiti, da mu se suvišnimi pisarijami nekrati vrieme, potrebito za rad u šumah, imenice za vrteme kulturnih radnja. Sjedište šumarskih nadzornika opredieljuje se na dva načina. Ili naime da šumarski nadzornik stalno prebiva u svom šumarskom kotaru, ili su šumarski nadzoi-nici stanovitih šumarskih okružja usredotočeni, ter odavle obavljaju nadzorne radnje. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 485 — Ovaj zadnji sistem preporuča se u toliko, što se jedno mnogi predmeti kolegijalnim viećanjem laglje rtešavaju, a drugo, uzgaja se kod gospodarskog činovničtva veća samostalnost, kad neima uz bok starijeg činovnika. Od većeg je interesa pitanje o šumskom ledarstvu. Pita se naime, što je koristnije, da se redarstvo u šumah povjeri šumarskom osoblju, ili da ostane u rukuh redarstvene oblasti. Po obćenitih načelih državEie nprave imala bi netaknutom ostati vlast redarstvenih redovnih organa; neda se ipak tajiti, da je red u šumah kud i kamo bolji, kad taj posao u prvoj molbi obavljaju šumarski činovnici, u u viših molbah takova kolegija, u kojih šumarski činovnici, sudjeluju odlučujućim glasom. To je i opet razlog više za temeljitu strukovnu naobrazbu šumarskog osoblja, pošto mu državna uprava danas povjerava redarstvene i kazneno-sudbene agende. Ako sada ova načela uporavimo na buduću organizaciju šumarske službe u ovih kraljevinah, razabiremo, da bi u velike olahkotilo rad našim kotarskim oblastim, da im se oduzme šumsko redarstvo i da se povjeri šumarskom gospodarstvenom osoblju. Isto tako nalazimo u drugoj instanciji već sada županijskoga nadšumara kao člana upravnoga odbora — dakle u kolegiju sa odlučujućim glasom, ter se po tom organizacija šumarske službe lahko prilagoditi može postojećoj već organizaciji upravne službe. Još nam preostaje koju progovoriti o šumarskom čuvarskora osoblju. Na vojničku uredjivalo se čuvarsko osoblje samo izniraice, ako su šumski kvarovi preotimali mah, ter ih nije bilo moguće svladati redovnlmi sredstvi. Vojnička je ipak organizacija uviek samo x*relazm stadij, pošto čuvarsko osoblje osim šumarskog redarstva ima još i taj zadatak, da podporaaže gospodarstvene činovnike u gojitbi šuma, osobito ako su iz istovrstnih sastojina. Osoblje to ti´eba da je dobro uvježbano i upućeno o svojih dužnostih. U sveobćem bi nadalje interesu ležalo, da se i čuvarsko osoblje privatnih vlastnika šuma namješta ili bar potvrđjuje po šumarskih organih, pošto bi tim veće jamstvo nastalo, da se šumsko redarstveni poslovi obavljaju jednoliko i nuždnom strogošću, dočim bi se naravno i od šumarsko-čuvarskoga osoblja privatnih vlastnika tražilo ne manje poznavanje njegovih dužnosti kao i od onoga, namjštenoga u šumah urbarskih i imovnih obćina- U tu svrhu preporučamo živo ustrojenje lugarnica, posebnih dakle škola za uvježbanje čuvarskoga osoblja, ter izričnu zakonsku ustanovu, da nitko kao čuvar nemože namješten biti, tko takovu školu nije dobrim uspjehom svršio i svoje usposobljenje pred izpitnim povjerenstvom dokazao. Konačno izpovjediti nam je iskreno, da se od organizacije šumarske službe nenadamo trajnomu uspjehu, ako se temeljito nerieši pitanje eksistencije šumarskoga i čuvarskoga osoblja, ter tako dugo, dok će osoblje urbarskih obćina ovisiti 0 dobroj volji obćinskih organa, hoće li ili neće utjerivati njihove plaće, težko će se šumarska služba popuniti valjanimi silami. Neće dakle absolutno drugo preostati, van da zemlja preuzme uzde, ter da šumarsko osoblje namješta poput ostalog državnog činovničtva. , ,. , |