DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 480 žuju
kod zakona za šume da budu osobito uvaženi. Rukop. g. 1781. in f.^ na
321 listu s kartom i nacrtom.


Osim toga u spisih drugih vrsti istoga arkiva iztraživatelj naći će takođjer
materijala za istoriju šumarstva; pri pregledavanju spisa u arkivu opazit ćeš i
nehotice, da se je u Rusiji nastojanje ob uzgoju šuma započelo dosta kasno:
za carice Ane Joanovne bili su pozvani učeni šumari iz Njemaćke. Kasnije, a
to g. 1773., da se odstrani potreba pozivanja šumara iz Njemačke, po kadkad
šiljali su se tamo na državni trošak mlađi ljudi za izučavanje šumarstva. Šumsko
zakonodavstvo pojavilo se kod nas od zakonika Cara Alekseja Mihajlovića. God.
1786. bio je sastavljen novi šumski zakon, no ne zna se zašto, nije bio proglašen.
Prva specijalna šumarska učilišta u Rusiji utemeljena su ne prije
početka ovoga stoljeća, a to god. 1803. Prva šumarska škola utemeljena je u
Carskom selu sa dvogodišnjim tečajem; g. 1837. bi utemeljen šumarski institut.
God. 1827. šumarska struka dobila je novo ustrojstvo, i od tada je uvedeno
pravilno šumarenje. Na skoro iza toga* niklo je šumarsko družtvo god. 1883.
osnovan je Moskovski odio šumarskoga družtva, koji je g 1885. priredio u
Moskvi I. šumarsku izložbu.


Šumarska literatura započela je kod nas dosta rano, a to već g. 1766.,
premda u periodičkih izdanjih još s godinom 1703., počele su se. pojavljivati
razprave i opazke o raznih pitanjih šumarstva. G. 1878. gospoda P. Vereha i


A. Rudzskij sastavili su i izdali u Petrograđu Literaturu ruskoga šumarstva.
L sistematični ukazatel j (popis) pojedinih knjiga, izdanih na ruskom jeziku
do g. 1878. (in 8*^ 7 nenum., 208 i 1 nenum., stra. ciena 2. r. i 50 kop.).
— Gospoda Vereha i Rudzskij i ako su učinili uslugu šumarom, no njihovo
djelo vrlo je nepodpuno. Mi takođjer pripravljamo i već se privodi koncu
Bibliograf. Ukazatelj. Literatura o šumarstvu (od g, 1703—1887.) sa prilogom
pregleda i istorije materijala, što se sačuvao u državnih i javnih arkivih i
bibliotekah, takođjer svih zakona i naredaba vladinih o razvitku šumarstva i,
ustrojstvu pilana, a tako isto i sktlp povlastica izdanih u Rusiji za šumarstvo.
Nadamo se naše djelo svršiti i otiskati do mjeseca Decembra ove godine. Laskamo
sebi nadom, da šumarski institut, kojemu se ove godine ispunjava 50
godišnjica, da će se obradovati našemu čednomu djelu na korist šumarstva, i
da će nas sa svoje strane ponješto pomoći.
J. Tokmakov,
Bibliotekar Moskov. Glavn. Arkiva Min. Inost. Djela.
Pilana braće Deutsch u Trešnjevici kod Vočina.


Vočinsko vlastelinstvo zaprema diljem od kakovih 45 kilometara obsegom
županije virovitičke i požežke od služnosti izlučeni a šumom obrašteni prostor
od 52.000 katastralnih jutara, po goroplsnomu značaju u sredogorju, na kojem
se neuredno prebornim načinom šumarenja gospodari




ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 33     <-- 33 -->        PDF

. — 48X


U tih šumah je stojbina vrlo pogodna za Šumarenje u obće, položaj je


planinski od 1000 m. morske visine prama svim stranam svjeta se strmo ste


rud i izpresiecan s jazi, gudurami i klanci tako, da ta gorska formacija ovdje


mitno otegoćuje transport u obee, a naročito drveta; tlo je razmjerno većinom


criiična rodna pješčana ilovača, na kojoj je obrast i podrast uslied bujne vege


tacije, ter iizdi-žavanja sbođnih mjera pogledom paŠe, porabe stelje, i inih umnih


šumsko gospodarstvenih i redarstvenih načela podpun i izdašan, kako to u


šumah neuredno prebornog načina šiimarenja samo biti može.


Vladajuća vrst drveća je bukva i jela, no prva je pretežnija, đočim javor,
jasen, hrast i grab samo razštrkano se ovdje nalaze,


U tih šuraah se pojavljajuće bujice, vihori sjevernjaci kao i vlastitosti
pojedinih razdobja godine s gledišta mrazova, suše, žege, vlage i t. đ. jesu
po samo šumarenje bez osobita upliva.


Boraveći nedavno u okolici vočinskoj, rado sam se u spomenutih šumah
našao i zadržavao, te me tako jednom zgodom put navede i na jedan tamošnji
šumski predjel zvani „Trešnjevica", koji predjel predmetom naslova si odabrab.


Predjel Trešnjevica prema svojimi svojstvi mogao bi sam odgovarati jednoj
gospodarstvenoj cjelini, a u istom je parna pilana drvarske industrije braće
Deutsch sada postavljena. :


Braća Deutsch imadu izrabljivanje šuma vlastelinstva vočinskoga u najmu
već kroz 8 godina, dočim u istih je prije poslovala tečajem 30 i više godina
tvrdka Herceg & Schwarz.


Braća Deutsch po ugovoru sklopljenom sa vlastelinstvom većinskim, koji
se ugovor od tri do tri godine ponovljuje, plaćaju za svako po volji si u svrhe
izrabljenja odabrano stablo jelovo 8 for. 40 nove., a za bukovo 3 for. 15 BOVČ
drvne pristojbe bez obzira na kubičnu zapreminu, dočim za materijal drvni,
koji se za izgradnju i popravak šumskih puteva, skliza, nuždnih zgrada i t. d.
potrebuje, neplaćaju nikakovu pristojbu niti odštetu, jer na spomenutu pilanu
spadajuće negibivosti postaju konačno vlastničtvo vlastelinstva vočioskoga.


U tu pilanu uložiše braća Deutsch posiujuću glavnicu od 60.C00 for. ter
ustrojstvo te pilane je sliedeće:
Stabilni parostroj od 45 konjskih sila pokreće istodobno sa 10 pilnih
ustroja i to:


a) jedan dužni pilni ustroj od 36´´ članastoga jarma (36" Gatter);


b) jedan dužni pilni ustroj od 21" članastoga jarma (24´´ Gatter);


c) četiri ustroja cirkularnih kružnih pila (Kreis-Cirkular-Sage);


. r?; jedan ustroj pakružne pile (Bandsage);


e) jedan ustroj kratke vretenaste pile (Fussmaschine); .


/) jedan ustroj duge vretenaste pile (Lehnmaschine);


g) jedan ustroj tokarske pile (Schoeid-Drechsel-Maschine).


-Navedeni ustroji pila bijahu svi, osim onog pod d)^ u teku radnje kad
sam na toj pilani bio, te mogu o pojedinih još sliedeće navesti.


34




ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 482 —


´^ ´ Ustroj: pila a) i h) reže od razne daljine 65 do 95 debele trapce idebla
ptama raznoj svrhi´dužinom na tanje iii deblje djelove do na 22 reza (u
kojem potonjem slučaju promjer pojedinih razpiljenih djelova kod ustroja a)
r5"-=- 5-0 cm., kod ustroja h) V — 2*5 cm. iznaša).


Ustroj pila c) razpiljene po ustroju pila a), i 5) djelove trupca i debla
razpiljuje na sitnije komade od razne duljine (na letve, daske, mostnice, motke
It/d . razne širine).


Ustroj pile e), fj i g) pilji vretenasto po ustroju c) odpiljene motke i to
onaj pod e) navedeni komade na 0.5 ni. duljine u okruglo stanje po dužini
sa 32—40 mm. debljine (na pr. za noge stolaca), onaj pod f) komade na
2-10 do 2*37 m. duljine takodjer u okruglo stanje sa 32—40—36 mm. debljine
(na pr. za naslone stolaca i tomu slične svrbe), onaj pod g) komade na raznu
duljinu u okruglo stanje dužinom jednake debljine, koja prem^ svrsi se mienja
(na pr. za noge i naslone stolaca).


Ta parna pilana troši godimice do 2500 stabala, dakle po odbitku svetaca
i inih dana, na koje se neposluje, dnevice prosječno 10 stabala sa 35
do45m\ od koje surovine se do 60% u piljevini i ođpadcih gubi, s kojimi se
potonjim! parostroj loži, dočim piljevina se u blizini pilane spaljuje, da tamo
suvišno prostor nezapremljuje.


Izpiljenoga materiala se prema navedenom od uporabljene surovine dobiva
do 40"/o od koje množine 60% do 66% se računa na robu I. razreda a 30
do 347Q na robu II. razreda.


Dopremanje debala i trupaca đo same pilane iz šume zadaje obilnih
potežkoča, tomu dosljedno isto i znainih novčanih iznosa troši, dočin^ i odpremanje
i^radjenog materijala sa pilane.do prve željezničke postaje (akoprem
baš po dobrih cestah), sa gledišta novčanoga dosta visoko stoji.


Debla i trupci se dopremaju iz šume đo izrađjene kolotečnice (po drvenih
tračnicah EoUbahn) stranom privlačivanjem sa konji od skliza do skliza, stranom
pako spuštanjem po sklizovih. Takav jedan skliz nadjoh ovaj put izgradjen do
kolotečnice u duljini od 70 metara, sa troškom od 50 for. — inđi sa 70 nč.
po tekućem metru.


Kolotečnica je pako od same pilane u šumu izgradjena na duljinu od 6


kilometara po kojoj se na običnih željeznih kolih (kojih ta kolotečnica četvera


ima) dalje u samu pilanu debla i trupci odpremaju. Izgradjenje kolotečnice te


stoji 3000 for, ter ista troškove dovoza materijala u pilanu znatno obaljuje.


Izradjeni pako materijal se iz pilane odvaža đo željezničke postaje u
Pivnicu na udaljenost od 28 kilometara s običnimi koli, za koja se godimice
do 12.000 for. izdaje, dočim bi izgradnja same kolotečnice po drvenih tračnicah
(Rollbahn) na tu udaljenost stajala do 10.000 for uz 2000 for. godišnjih izdaiaka
za uzdržavanje stražara, 2 konja i 2 sluge i nuždnih popravaka, da nebi
ondašnja gorovita formacija položaja takovu izgradnju znatno priečila, dakle i
troškove takove izgradnje znatno povisila.