DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 476 — No ništa zato, mi ćemo trpiti i nadalje, nećemo se dati svesti sa-staze, kojom smo pošli; jer prem se svi neuspjesi na našu grbaču bilježe, ćutimo u nutarnjosti svojoj da smo više zasluga stekli za održanje povjerenog nam nai* odnog imetka i više ugleda zaslužili, nego njeka naša „izobraženija" braća iste nam liepe struke. - D. I Kratki pregled materijala za istorlju šumarstva^ po listinah Moskovskih arkiva.^ Za šumarke pitanje u Moskovskom arkivu ministavstva pravosudja sačuvalo se dosta znatno množtvo dokumenata; najglavniji od tih jesu u prvom redu, odjeli vojvodskih smetnih (proračunskih) knjiga i rospisnih (naffiirnih) spisaka, koji govore o kohkoći šumskih proizvoda, sabranih u gradovih za razne popravke tvrdjava i mostova. Zatim slični popisi šumske zalihe nalaze se u strojelnih (gradjevnih) knjigah i u drugih listinah o gradjenju i popravljanju tvrdjava, a takodjer usborni h knjiga h zalihe od seljaka itd. U obročnih knjigah kadkad nalaze se zapisi sabiranja obročnih novaca od podgrađskih šumskih čestica. Napokon u spisih o strugovom djelu (o gradjenju ladja) imade listinš,, koje se bliže odnose šumarstvu:, a to su zapisne knjige o uporabi liesa za gradjenje ladja. Svi ti dokumenti govore zapravo o raznih načinih upotrebljavanja šumskih proizvoda, a za opise šuma ne saobćuju nikakovih podataka, i^im riedkih uputa glede mjesta, gdje se nalaze šume što se imaju sjeći. Zanimiva su tri sliedeća dokumenta, i to 1. zapisna knjiga o pripremi liesa u kumpanstvah Voronežkoga i Usmanskoga ujezda g. 1697., 2. takova knjiga o kolikoći liesne zalihe u tih ujezdih g, 1698.; 3. pregled i popis dasaka i iztesanoga materijala na pristaništu rieke Istre, Dmitrovskoga ujezda god. 1699. Zapisna knjiga o kolikoći liesne zahhe u Voronežkom i Usmanskom ujezdu g. 1698., govori o pripremi razHčitih šumskih proizvoda za svakojake vojničke potrebe. U početku knjiga saobćuje podatke o tom, koliko množtvo šumskih proizvoda naredjeno je prirediti od svake vrsti radnje (daske, brvna, letve itd.) i kakvom mjerom (dužina i širina) i od kakih vrsta drva (dub, jela, omorika, klen, jasen itd) Zatim idu posebpi popisi šumskih proizvoda glede svakoga mjesta priredjivanja (u šumskih kumpanstvah i u pristaništih). Ovdje se iznova opredieljuje množina zgotovljenoga materijala, vrst izradbe itd. Nadalje knjiga govori o odpremi liesnih karavana iz pristaništa, navadja popise težaka, nabraja troškove i saobćuje razne naredbe glede ovih priprema. Cilj knjige objasnjuje se slieđećim predgovorom: 27. februara g. 1698. po Gosudarevu ukazu, naredjeno je stolnikom S. F. i F. J. Gribojedovim, i * Ovaj članak vadimo iz „Lesnoj Žurnala**^ a pohrvJitio ga je kandiclat profegure gosp, Josip Arama. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 477 — (Ijaku A. Nevježinu, da prirede po težacih iz raznih gradova Bjelogorodske pukovnije, u Voronežkih i Usmanskili ofcvodnih lesah (opredieljenih šumah) različne šumske zalihe za odpremu u Azov, za svakovrstne vojničke potrebe — za stroj e ni je fgrađjenje) pristaništa morskoga karavana, što se nalazi na rieci Mijusi itd. Zgotovljene zalihe naredjeno je ođpraviti u Azov — hrastove u ladjah, a omorikove na splavih: za prve neka se uzme u stolnika K. Titova 147 lađja. 0 kolikoći zgotovljene zalihe, o odpremi i o ostalom neka se u č i n e (sastave) knjige, koje treba poslati u Moskvu i dati ih u odio. Nadalje knjiga govori o razmjerih šumske pripreme u Voronežkom ujezdu: »po popisu za naznačeni broj naredjeno je zgotoviti liesne zalihe i 9396 omorikovih i jelovih dasaka, dugih po 2, i po 2V2 hvata, širokih po 2, i po 2V2 verška (veršak: I6ti dio aršina) za podrume i za druga djela; hrastovih dasaka 4000, dugih po 2, i po 2^3 hvata; 2OO00 hrastovih brvana, dugih po 2, i po 2^2, 3 i 3V2, i 4 hvata, na kraju (presjeku) 3, i 3^21 i 4, 5 i 6 veršaka; omorikovih brvana 15000, dugih 2^2, i 3, i SVa, i 4 i 5 hvati; 3000 letava (trenica), 1000 hrastovih brvana po pola razciepanih, debelih 8 i 9 veršaka, dugih 6, 6^2 i 7 hvati; 1000 hrastovih brvana četverouglastih, debelih Vs aršina, dugih po 6, pe 7 i po 8 hvati; 1000 omorikovih stabala za daske iste mjere — 20.000 dašćica hrastovih, jasenovih i klenovih od dobroga drva, koje nebi pucalo, dužina neka bude po ´/^ aršina, širina ^4 aršina a debljina IV2 verška. — Skupa iznova naredjeno je zgotoviti 74.396 brvana i 11 622 hvata drva, i za taj broj po gramoti velikoga Gosudara naredjeno je zgotoviti drva 6622 hvata, a 5000 za naznačeni broj nije odredjeno zgotoviti." Zatim sliedi popis šumske zalihe „prijašnje gotovnosti pripreme:" naznačuje se množina šumskih proizvoda po svakoj vrsti izradbe (daske, brvna itd.) i mjera njihove dužine i širine. Tu je postavljen popis zgotovljenih drva, ugljena itd. Sve te liesne zahhe zgotovljene su u Voronežkom i "Osmanskom ujezdu: hrastove u nepopisanih šumah na donjih pristaništih i to: na Borščevsko- Vrhnom, Zarečno-Borščevskom, Topilskom i Farašanskom pristaništu, a omorikove — u prvašnjih opredieljenih šumah na pristaništu Injutinskom, Erkovskom i Volčkom, i u novoopređieljenom kumpanstvu boljara kneza Mih. Alegutovića Čerkaskoga, pokraj kurapanstva Kasimovskoga Carevića Ivana Vasiljevića, koje je naznačio za sječenje ove t. j . 1698. godine 10. Aprila stolnik Gavril Pavlov sin Savelov. Mjera pak toga kumpanstva po česticah je ova: po perečnik u na prednjem kraju cestom, što ide na Ugljanska polja, od omorike sa granom na desnu stranu do omorike sa granom — (jedna) versta, na drugom kraju po perečniku uz isto kumpanstvo — od omorike sa granom na lievu stranu cestom, što vodi k selu Borovomu, do omorike sa granom — versta, u duljini ide šuma po z-nakovih na drveću, 4 veršte:^ Dalje sliede popisi lipsne zalihe, zgotovljene: a) u prvašnjih kumpanstvih i u novoopređieljenom i b) na pristaništu morskoga karavana, što je na rieci Mijusi. ; |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— m — Poslie bilježke o primanju gore pomenutih ladja kod K. Titova sliedi zapis 0 odpremi splav! u G karavana, pri čemu se pokazuje množina- ođprem- Ijene zalihe i kadkad govori se i o razmjerih. Sa svake točke niesu ođpremili sve zalihe; jedan dio bi ostao na mjestu, kako svjedoče popisi zalihe na pristaništih, n. pr.: na Injutinskom pristaništu drva u cjepanicah 2147 hvati itd. — 0 mjeri drva itd. Zatim poslie ukupnoga broja zaostale liesne zalihe na U pristaništih dolazi popis težaka iz raznih gradova, koji su bili kod gore pomenute gotovosti liesne zalihe. Na kraju je izveden račun, koliko ide na svakoga čovjeka (težaka) zgotovljene liesne zalihe. Osim toga su stavljeni popisi imena poglavar^,, koji su bili kod tih radnja radi nadzora itd. Dalje ide popis 6 karavana, ođpremljenih s liesnom zalihom: pokazuje se množina i vrst zalihe, kada i s kim je poslana itd., navadjaju se imenici poglavara i vozara. Popisi su razdieljeni po gradovih, odkuda su uzeti vozari itd. Kadkad nalaze se obaviesti o stankah, n. p. u popisu Obojančeru, kadkad sela, n. p. u popisu Korotojančevn itd. Tu su postavljeni popisi težaka, koji su odpušteni sa radnje, koji su bježali itd., takodjer (popis) pazitelja kod liesne zalihe na pristaništih. Zatim idu novi popisi liesne zalihe i drva zgotovljenih na pristaništih po riekah Do.iu i Voronežu. K popisom je priložen dolazak lica, poslanih da pregledaju liesnu zalihu na tih pristaništih. Poslie popisa konja, koji su pripadali težakom, stavljeni su raznovrstni popisi težaka itd. Na koncu govori se o poslanstvu poglavara i težaka po riekah Voronežu i Donu, da zaustave i pregledaju ladje i splavi ostavljene od brodara i veslara te da ih dotjeraju u Azov, ili kada nebi mogli do Azova — onda u obće do napučenih mjesta. Poslie novih popisa težaka, listina se svršava troškovnom knjigom novaca, koji su dani stolnikom Gribojedovim za kancelarske troškove, za hranu vojnika itd. Listine, koje sadržavaju popise šuma, nalaze se u popisnih knjigah gradova, u popisnih knjigah ujezđa, pograničnih oblasti itd. N. pr. na bilježnoj knjizi gradova Ahtirske pukovnije god. 1686, pokazuje se položaj šuma, njihova veličina i vrsti drveća. Tako u opisu grada Kolomka govori se, da uz rieku Kolomku, počiraljući od Olhovoga broda (prielaza) proteže se šuma na prostoru od 7 vrsta; šuma sastoji od jalše, šiblja i lješnjaka. Uz grad Rublevku na lievoj strani rieke Merla dolaze bare, a po tih barah soma od jalše, lješnjaka i šiblja, a na desnoj strani proteže se velika šuma od hrastova i omorika. Šume te vrsti nahodile su se pokraj sela Lihačovke i seoca Sinolicivke, Rublevskoga ujezda, — okolo grada Krasnoga Kuta, na desnoj strani rieke Merla, okolo grada Gorodnoga, na istoj strani pomenute rieke; osim hrasta i omorike na posljednjem mjestu rasla je još i jalša. Pokraj grada Murafe, uz rieku Merčiku idu vehke šume — od hrastova, borova, jalša i lješnjaka. K broju listina za popise šuma vriedne su spomena sHedeće, i to: popisne knjige za šume Voronežkoga. Usmanskoga, Bjelokolodeckoga, Romanovskoga, |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 31 <-- 31 --> PDF |
- 479 — Sokolovskoga, Dobrenskoga i Kozlovskoga ujezda g. 1667. Knjige opredieljuju mjesto i granice šumskih čestica u pobrojenih ujezđih, njihovu veličinu, vrst i kakvoću šume. Donosimo početak popisa šuma Voronežkoga ujezda. U Voronežkom ujezdu, od Injutinskoga pristaništa gori uz rieku Voronež, preko rječice Usman i iječice Ivnice, prama Usmanskom ujezdu, k selu Stupinu — hrastove i omorikove, slabe šume u dužini 25 versta, a upoprieko od rieke Voroneža i od Injutinskoga pristaništa do sela Borovoga B verste. A od sela Borovoga preko rječice Usman, k Usmanskom ujezdu, doli uz rječicu Usman, po cesti k Stupinskom pristaništu — iste šume u drugom pravcu 15 vrsta. A uz taj pravac, od sela Borovoga preko rieke Utman, do seoca Pljasove prama jezeru Rakitovu — poprieko omorikove i hrastove slabe riedke šume 8 vrsta. A od Rakitova jezerca k selu Ugljansku, inače Telečino, omorikove i hrastove šume poprieko 3 vrste, i ta šuma je prikladna za gradjenje ladja i t. d. Na kraju treba pripomenuti, da u Moskovskom Arkivu ministarstva pravosadja posred m-.ožtva malih spisa neriedko nalaze se spisi i razne pojedine listine, koje se tiču šumarstva. Radi velikoga množtva tih listina i radi male zanimivosti njihove, neću se potanko njimi baviti, no samo ću navesti neke od njih. Na pr.. 1. ukaz g. 1666. A. F. Boltinu o odlazku iz Moskve po Dmitrovskoj cesti na mjesto Gubnovo boloto da uništi razbojništvo i da ga istriebi okolo mjesta gdje su šume; 2. ukaz o pošilci u odiel-popisne knjige zagajenih šuma (Bannwalđ) Karačevskoga ujezda g. 1702.; 3. ukaz o poslanju gradskih plemića u Brjanski ujezd. radi pregleda i čuvanja reserviranih šuma god. 1705, i t. d. Prelazeći k listinam i rukopisom Moskovskoga glavnog Arkiva ministarstva inostranih djela i njegove biblioteke, nahođimo suvišnim, da ovde o njih potanko raspravljamo, jer su već dielom nabrojeni u knjizi što smo ju mi sastavili i izdali g, 1882. pod naslovom: Ukazatelj (popis) materijala za istoriju obrta i razvića uporabnih znanosti u Rusiji (in 8® ciena 1 rub.); s toga ćemo iznieti listine, koje se više iztiču i koje su zanimivije u pomenutom Arkivu, gdje se nalaze izvještaji o šumarstvu od g. 1701. do 1781., ukazi o šumah u obće od 30. Marta g. 1701. do 20. juna 1773. (na 306 listova inf.** s registrom na 12 listova). Osobito su zanimivi rukopisi: 1. Distribution de tous les arbres et arbustes de FErapire Russe selon les differents climats, avec la specification de quelques especes etrangeres, dout la culture pourrait etre rocommanđable (ini.** na 10 listova, rukopis bez označene godine, no druge polovice XVIIL vieka); 2. o sijanju raznovrstne šume i o sadjenju ive (Weide) u Livoniji (inf.** na 41 listu, rukop. bez označene godine, no druge polovice istoga stoljeća); 3. sur les plantes qui peuvent servir a former des plavues artificielles (inf.^ na 10 lista, rukop. bez označene godine, no istoga stoljeća) i 4. 0 uzgoju, presadjivanju i čuvanju šuma s opisom drveća, što raste u Rusiji; ~- vješti ljubitelj šumskoga gospodarstva; kratka uputa o čuvanju i poboljšavanju šuma u Ruskoj državi; o inostranom drveću, koje bi se koristno moglo uvadjati i razmnažati u Rusiji, i kratki članci o raznih predmetih, koji zaslu |
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 480 žuju kod zakona za šume da budu osobito uvaženi. Rukop. g. 1781. in f.^ na 321 listu s kartom i nacrtom. Osim toga u spisih drugih vrsti istoga arkiva iztraživatelj naći će takođjer materijala za istoriju šumarstva; pri pregledavanju spisa u arkivu opazit ćeš i nehotice, da se je u Rusiji nastojanje ob uzgoju šuma započelo dosta kasno: za carice Ane Joanovne bili su pozvani učeni šumari iz Njemaćke. Kasnije, a to g. 1773., da se odstrani potreba pozivanja šumara iz Njemačke, po kadkad šiljali su se tamo na državni trošak mlađi ljudi za izučavanje šumarstva. Šumsko zakonodavstvo pojavilo se kod nas od zakonika Cara Alekseja Mihajlovića. God. 1786. bio je sastavljen novi šumski zakon, no ne zna se zašto, nije bio proglašen. Prva specijalna šumarska učilišta u Rusiji utemeljena su ne prije početka ovoga stoljeća, a to god. 1803. Prva šumarska škola utemeljena je u Carskom selu sa dvogodišnjim tečajem; g. 1837. bi utemeljen šumarski institut. God. 1827. šumarska struka dobila je novo ustrojstvo, i od tada je uvedeno pravilno šumarenje. Na skoro iza toga* niklo je šumarsko družtvo god. 1883. osnovan je Moskovski odio šumarskoga družtva, koji je g 1885. priredio u Moskvi I. šumarsku izložbu. Šumarska literatura započela je kod nas dosta rano, a to već g. 1766., premda u periodičkih izdanjih još s godinom 1703., počele su se. pojavljivati razprave i opazke o raznih pitanjih šumarstva. G. 1878. gospoda P. Vereha i A. Rudzskij sastavili su i izdali u Petrograđu Literaturu ruskoga šumarstva. L sistematični ukazatel j (popis) pojedinih knjiga, izdanih na ruskom jeziku do g. 1878. (in 8*^ 7 nenum., 208 i 1 nenum., stra. ciena 2. r. i 50 kop.). — Gospoda Vereha i Rudzskij i ako su učinili uslugu šumarom, no njihovo djelo vrlo je nepodpuno. Mi takođjer pripravljamo i već se privodi koncu Bibliograf. Ukazatelj. Literatura o šumarstvu (od g, 1703—1887.) sa prilogom pregleda i istorije materijala, što se sačuvao u državnih i javnih arkivih i bibliotekah, takođjer svih zakona i naredaba vladinih o razvitku šumarstva i, ustrojstvu pilana, a tako isto i sktlp povlastica izdanih u Rusiji za šumarstvo. Nadamo se naše djelo svršiti i otiskati do mjeseca Decembra ove godine. Laskamo sebi nadom, da šumarski institut, kojemu se ove godine ispunjava 50 godišnjica, da će se obradovati našemu čednomu djelu na korist šumarstva, i da će nas sa svoje strane ponješto pomoći. J. Tokmakov, Bibliotekar Moskov. Glavn. Arkiva Min. Inost. Djela. Pilana braće Deutsch u Trešnjevici kod Vočina. Vočinsko vlastelinstvo zaprema diljem od kakovih 45 kilometara obsegom županije virovitičke i požežke od služnosti izlučeni a šumom obrašteni prostor od 52.000 katastralnih jutara, po goroplsnomu značaju u sredogorju, na kojem se neuredno prebornim načinom šumarenja gospodari |