DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 24 <-- 24 --> PDF |
. _ 472 — . . pučanstvo iz šuma dobiva. Pa ipak dok se proizvodnji ostalih namirnica tlo sve većma raaširuje, skuciije se ovim i to ne samo krčenjem u svrliu pretvorbe zemljišta, nego i devastiranjem absolutnog šumskog tla. Posljedica te nepravilnosti mora konačno ta biti, da će ciene šumskih namirnica svoj višak postignuti. Drugimi riečmi, umnažanjem puka i potiskivanjem šuma i unutar samih absolutnih medja, biti će tražnja za drvom sve većaveća, i postignuti će jednom svoj vrhunac, a u tom je zakonu sadržana osuda: propastšumiauskrskrasu. Silnom napredovanju populacije u ovih krajevih mi šumari na put stati ne možemo. Eegulacija množine pučanstva prema proizvodnji, ne spada na nas, 0 tome treba da glave razbijaju oni, koji su za to pozvani. Nama je samo iztaknuti to, da bi za unapredjenje naših šuma jedino palijativno sredstvo bilo, kolonizacija ovoga naroda, prem se ni od nje velikom uspjehu ne nadamo. Slavni francezki statističar Moreau de Jonnes, proračunao je, da se pučanstvo Austro-Ugarske za 76 godina podvostruči. No mi uzmimo, da podvostručenja pučanstva ovdje kod nas u Lici, radi recimo nepovoljnih životnih iislova tek za 100 godina biva, (prem naš velezaslužniZoričić u svojoj najnovijoj brošuri: „Demografische Arbeiten in denKonigreichen Kroatien und Slavonien", iiavadja, da u Hrvatskoj, koja u pogledu na radjanje djece u zapadnih kulturnih zemljah na prvom mjestu stoje, najbrže se umnaža žiteljstvo u bivšoj riečkoj i u varaždinskoj županiji, a za tim u bivšem ličko-otočkom okružju). Pa predstavimo sad, da su nadležne oblasti odlučile izseliti 25*^/^ sadanjih kućišta nalazećih se u području ove imovne obćine. Faktična potreba naših pravoužitnika bila bi sada za upravo toliko postotaka manja, ali bi ipak još i tada iznašala 204042 m^ a to je od današnje ^^katastralne potrebe" više za 98229 m^ a od zbiljnog nam etata za 44071 m´^. Nu predpostavimo napokon, da se ne 257o ^^go ^^^U kućišta izseli. U tom slučaju bila bi faktična potreba na domu ostalih pravoužitnika 12936 m^, i nebi dakle nadmašila zbiljnl etat šuma. Ta polovica kod kuće ostalog pučanstva nebi svoj vandalski postupak prema šumi napustila, nego bi ga kao i prije, dalje nastavila, tek možda baduća genericija mogla bi se od toga shodnom pučkom i gospodarskom naobrazbom emancipirati. Bezodvlačno kultiviranje opustošenih i izsječenih krajeva, koje je kod Hundeshagenovog načina o procjeni prihoda, tako rekuć glavnim uvjetom za postignuće normalnog stanja šuma, nebi se dakle ipak provadjati moglo željenim uspjehom. Medjutim netreba s uma smetnuti, da bi na domu ostala polovica puka tim brže se razplodjivala, što bi joj životni uvjeti kud i kamo povoljniji bili nego prije, tako, da mirnom dušom možemo kod de Jonnes-ovog računa ostati i reći, da bi se za 76 godina brojno stanje puka i opet i/jednačilo sa današnjim. Puk bi se dakle podvostručio, dok bi mi tek jedva polovicu naše obhodnje (120 godina)´ prevalili i samo njeki znatniji uspjeh polučili. Nu uspjeh svakako nebi izostao, pa to je već dosta. Ali sada tek nastaje pitanje, bili se sUčna kolonizacija i izvesti mogla? Potežkoće, koje bi se tu svladati morale, pre |