DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 470 — opet povaljana stabla, kojima sa samo sočne grančice skresate, tamo pak vidiš sitniž kao konoplju sasječen, možda da koza i ovca do pupoljka dođje. Samo stare nakaze drveća, „bakrlje", taj „memento^ budućnosti, stoje netaknute kao svetinje kakve. Obzirom na § 71. točka a. službovnog pravilnika postajavse vojne krajine, od godine 1860. i obzirom na sadanje množtvo puka i tajnih razdieljenika, kao i neracionalna ognjišta možemo sa približnom točnosti reći, da faktična potreba ogrievnog drva svakog kućišta poprieko 5-25 kubičnih hvati ili 36 nr^ iznaša. U našoj imovnoj obćini bilo je prigodom sastavku katastra 6941 kućnih brojeva. Dosljedno tomu broju kuća bila bi faktična potreba ogrievnog drva 249876 m^, priračunav još tome mjestne i školske obćine, iznašala bi ista 252267 ml Godišnja potreba gradjevnog drva pak normirana je katastrom sa 6469 m-\ pri tom ćemo i za zbiljnu potrebu ostati, i tako troše naši pravoužitnici na godinu svega približno (i to prije više nego manje, jer nismo u račun uzeh niti godišnje prodaje, niti kradje tehničko-sposohnog drva), 258736´m^ drva. Sravnimo li sad taj godišnji potrošak sa prihodom nam od 159971 m^ to nam se pokazuje minus od 98765 m^ ili drugimi riečmi, za toliko je naš potrošak veći od proizvodnje nam. Ovo je već sam po sebi znatan deficit i obterećivao bi i mnogo boljo šume, nego što su ove naše imovne obćine. Za ustanovljenje godišnjeg šun)skog prihoda propisao je naputak B, za oaše šume tako zvani „Hundeshagenov način", imajući valjda razloga smatrati ga za naše odnošaje najshodnijim za izravuanje nepravilne zalihe, odnosno za postignuće normalnog stanja šuma. Naš godišnji prihod rezultira dakle iz tog smjera, ili bolje matematičke naravi te metode, koja ide za tim, da se užitkom odnosnih zbiljnih etata (kod nas sustavnim, u stanovitom razmjeru „smanjivanjem" normalnog etata) postigne povećanje zbiljne zalihe, dotično izravnanje iste sa normalnom. — Normalna zaliha naših šuma trebala bi iznositi 13,316.836 m^ nadvisuje nam dakle zbiljnu zalihu za 4,346,779 ml Ovu dakle razliku imalo bi naše gospodarertje tečajem obhodnje izjednačiti ili prišteđiti, da nam zbiljna zaliha drva bude jednaka normalnoj^ u kohko to naime sama narav Hundeshagenove metode sa svojim iracionalnim obličkom dopušta. No u mjesto toga, da naš prihod ograničujemo prema iztaknutoj svrsi, tiošimo mi h conto istoga ne samo više, što to proračun zahtjeva, nego dapače više od samog normalnog etata (koji je na 2,362.31 m´^ obračunat) za 22.505 m^ (vidi napred navedenu faktičnu potrebu). Ili u kratko, mi trošimo prihod, koji bi uživati smjeli tek onda, da hato zbiljna zaliha naših šuma ne 8,970.057 m^ nego 14,018.167 m´ iznaša. Uzme h se sada u obzir, da se taj prihod podmiruje iz šuma skoro devastiranih, kojih je bezodvlačno kultiviranje po postojećoj ogojnoj osnovi uz ovakove odnošaje nemoguće, koje bi šta više ubitačno bilo po financijalno stanje imovne obćine, uzme li se obzir, da se to haranje štima sukcesivno od sela odmiče i samo na najmlađji i srednji dobni razred proteže, a najstarije drveće |