DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 469 — pr-^reljivali ? Kako bi ondaiićutkali nezadovoljstvo puka? Odgovor prepuštamo zagovarateljem tog predloga. Sravne li se ovi gornji podatci s onimi, što ih je moj velecienje.iii prijatelj g. Pajo Barišić u V. ovogodišnjem svezku ovoga listu na strani 200. objelodanio, to se vidi, da je naše puCanstvo i u tom pogledu kudi kamo bolje situirano od onoga petrovarađinske imovne obćiae. Pa kraj svega toga prouzrokovalo je, kako rekoh, ovo novo uredjenje nezadovoljstvo dapače mržnju puka, tako se duboko uvriežio stari nemar i komoditet I posljedice tog nezadovoljstva već se kod našeg šumskog gospodarstva dobrano osjećaju. Od godine 1879/80.—1882. iznašao je broj šumskih prijavnica godimice 4206—5589. Od godine 1883.—1885. pak 6412—8523, od godine 1883. naime već se počelo lugarsko osoblje polagano umnažati, a time se ujedno broj f^tetočinaca, koji su dotle usljed manjkavog nadzora zasluženoj kazni izbjeći znali, smanjivati počeo. Otud dakle već rastući broj šumskih prijavnica. Godine ISBG. dakle od kada je novo uredjenje šumskog gospodarstva u kriepost stupilo, skočio je broj prijavnica na jedanput na 12174, a ove godine ih je do konca mjeseca rujna brojimo II370 komada, a do konca godine biti će ih sigurno preko 14000. " Ovaj nagli skok ne može pak biti samo posljedica povišenja nadzornogi osoblja, koje se ne naglo, nego baš dosta sporo povisuje. Ovom je gla vn uzrok doznačivanje u odaljenijih, omedjašenih sječinah. A da i lugarsko osoblje ne stoji skrštenih rukuh i da eksponirane prediele najviše nadzire, pokazuju jasno gornji brojevi. Kakova čeka dakle budućnost naše šumsko gospodarstvo, ako ovako i dalje trajalo bude? Evo ovaka: Katastrom uredjena godišnja potreba ogrievnog drva pravoužitnika iznosi, kako napred napomenuh, 99344 m^ Ali dobro treba upamtiti, da je ova potreba „katastrom uredjena"* — „faktična potreba" pak mnogo je veća, jer u zbiljnosti treba i pravoužitnik sa 7^ selišta u glavnom isto toliko ogrievnih drva kao i onaj sa cielim selištem, dapače možemo iz izkustva tvrditi, da baš pravoužitnici sa malim zemljištnim posjedom mnogo više ogrieva trebaju, nego dobro stojeći; jer su to većim dielom mnogobrojne i tajno razdieljcue obitelji sa mnogo posebnih vatara. Ova katastrom odmjerena potreba imala bi se doznačiti narodu u dotičnih izkolčenih sječinah, ali budući u tih sječinah nitko neće drvu da j>rimi, to je svakom očevidno, da narod ne samo tu „zvaničnu" potrebu, nego i svoju zbiljrm podmirivati mora iz onih jur izsječenih i prebranih šuma, što mu se u blizini nalaze. Ovo nepovlašteno napadanje nas ječi zatvorene sastojine biva uz to JOŠ takim vandalskim načinom, da se čovjek zgražati mora, Zaviri> li u takovu šumu, to ne vidiš ino do s reda posječena najljepša miada stabla, Ui lezc stabhi, od kojih je odnesen samo komad, koliki se na ramenu nositi može. leže stabla, koja ni taknuta nisu, samo da je kašnje izgovor opravdan j^tajeto ležika^´^ tušu |