DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1887 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 458 — valiu, nije se uikakav šumarski stručar pozvao u oJbor, koji je imao ciene ustanoviti. Državne i mimicipalEe ceste su dobre, docim se obćinski putevi u lošom stanju nalaze. . . Na sjevernom i južnom dielu su komunikacije u šumskom pogledu najbolje, osobito stoji splavarstvo na velikom stepenu. U Alfoldu i na jugu su ceste i putevi loši, jerbo neima kamena. Samo na riekah Dravi i Savi olahkoćuje se promet na vodi, dapače na pritocih Save može se za vrieme povoljne vode s brodovi u si-eđ šume doploviti. Radnički odnošaji su u obće povoljni, buduć seljaci voljno lade u šumi, ter ima međju njimi kriepkih, okretnih i odvažnih radnika. Za splavarstvo. koje spada medju teže i pogibeljne poslove, su najbolji Njemci, Rumunji i Seklovci. Stalni radnici postoje još samo u državnih šumah, gdje se u novije doba opet namještaju. Nadnica za razne šumske radnike mjena se od 0 6 do i "5 forinta. Navlastito daje nam prvi svezak obsežan pregled o uredjenju šuma- Vec smo gore jednom naveli o razredih šumskoga posjeda, u kojih se mora prema § 17. šumskoga zakona po gospodarstvenoj osnovi, odobrenoj po ministarstvu, gospodariti. Glede izradjivanja tih gospodarstvenih osnova, na kojih se glavni rM vlade u šumarskih poslovih osniva, izdalo je ministarstvo posebni naputak, koji potonji sadržava svrsi shodne i osobito važne propise. Po tom naputku ima svaka gospodarstvena osnova sadržavati: 1. podatke 0 sadanjera faktičnom stanju šume; 2. točno označiti svrhu i zadaću gospodarenja; i 3. kako da valja uredjenje uzgoja i prihoda upriličiti. U pogledu sadanjega stanja šuma treba obrazložiti: Sveobće unutarnje i vanjske odnošaje, ter podatke, dobivene izmjerenjem i procienom šuma. Pri ustanovljenju svrhe gospodarenja ima se osobito obzir uzeti na potrajno uživanje, na potrebštine vlastnika šuma, i na uzdržavanje i ubarnost šuma, Uredjenje uzgoja i prihoda šuma ima se konačno protezati na izbor gojenja vrsti drveća i na vrsti uzgoja, koji treba rabiti, na shodno gospodarstveno razdieljenje površine, ustanovljenje užitaka i gojitba, na uredjenje unutarnje uprave, ter na vodjenje očevidnosti gospodarstva. Sbog laglje kontrole ustanovljen je prihod po površini; iznimke u tom pogledu nisu u načelu izključene, buduć se način po čistom prihodu samo po površini u svih slučajevih neukazuje baš umjestnim i svrsi shodnim. Propisani prilozi ka gospodarstvenoj osnovi jesu: 1. Obći opis šuma; 2, skrižaljka o površinah; 3. skrižaljke o drvnom prihodu i prirastu; 4. posebni opis šuma; 5. izkaz o površinah i stojbinah; 6. skrižaljka o dobnih razredih; 7predlog ili zamišljaj o normalnom stanju; 8. dobni razredi po sadanjem stanju, razvrštenjem istih u pojedina razdobja po upriličenom zamišljaju; 9. glavna uporabna osnova; 10. osnova sječnje za prvo razdobje; 11. osnova o glavnih — i 12. 0 nuzgrednih užitcih za isto vrieme; 13. osnova ogoja; 14. bilježnica 0 vodjenju evidencije (spomenknjiga); 15. evidencija površina; 16. evidencija ob. užitcih sječnje i 17. o medjutonjih užitcih po sekcijah (odjelih) i godinah; 19evidencija gojitba kao pod 17; 20, izkaz ob uspjehu uporabe — bilancija o |