DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 435 —


žati i ako bi se upitna roba pokrala, da je 2a to dotični lugar odgovoran, a po


slovu posljednje stavke rečenog §. odgovoran je za to i šumar.


Poznato je od davna, da se je ovaj način uz naknadnu premjerbu rabio


i kod prodaja na trgovce, te svakako držim, da se odredba ovoga §. odnosi


i datira od onoga vremena.


Svatko, komu je iole poznat posao kod odkaza pravoužitničkog pripada


na drvu, zatim komu je poznato novčano stanje šumoovMtenika mora priznati:


a) da seljak žalibože više puta ima svega, ali od novaca baš ni zere;


h) da dotični šumar osim toga, što mora za vrieme sječnje dobe 20 do
30 hiljada metara ogrievnib drva na 5 do 6 hiljada stranaka doznačiti, ima i
priličan broj cedulja za gradju provesti. Pokraj ogromnog posla, a u najgore
zimno doba i najvećeg rMa i nemira, jer jedan moli, da mu se drvo premjeri,
drugi opet, koji je zakasnio, moli za doznaku, trećemu je zasjelo doznačeno
stablo na nedoznačeno, pa moli, da šumar izvidi, i još kod drugih 100 raznih
slučajeva uz premjerbu i još pokupiti premjerbeni novac ponajviše u šumi na
panju, svakako je pojmljivo, da se i kod najveće pažnje grieške podkrasti moraju.


Konačno držim, da će svaki priznati, da se taj način pobiranja novca nipošto
neslaže s obćim propisom pobiranja novca, i da je već skrajnje vrieme
da se preinači.


Usljeđ toga ima zamašnih razloga, koji se zbilja protive ovomu načinu
´odnosno dosadanjemu pobiranju premjerbenog novca, te je nam šumarom glavna
zadaća težiti, da se ovaj način pobiranja premjerbenoga novca dokine.


Neka mi se dozvoli spomenuti, da sara kroz upravljajući odbor petrovaradinske
imovne obćine predstavku vis. kr. zemalj. vladi nedavno baš u ovom
predmetu predložio, u kojoj sam sve ove momente naveo. Moj predlog ide na
to, da dotični šumar kod premjerbe ubilježi svote premjerbenoga novca u svoju
ručnu doznačnu knjigu i da dade stranki tako zvani platežni ualog (priredjene
tiskanice), u kojemu bi imao samo ime, kućni broj i odpadajuću premjerbenu
svotu označiti, a obćinskim uredom poslao bi se kod zaključka svakoga mjeseca
izkaz radi pobiranja novca.


Dovršujuć sa razpravom spomenutih §§. zakona od 1881. moram opet
naglasiti, da sam se kako u obrazloženju tako, i u doticaju ustanova rečenoga
zakona ograničio na odmjereno mi vrieme u nadi, da će se naći tko od mojih
drugova, te da će popuniti ono, što nisam ja učiniti mogao.


G-ornjim zakonom mnogi je §. zakona od god. 1857., a za bivšu krajinu
od god. 1860. u život priveden, promjenjen ili nadopunjen; nu §. 65, odsjek
0 naknadi šumske štete ostao je netaknut."


Upitni §. odredjuje, da provincijalista, kad šumski kvar učini, dvostruku
odštetu platiti ima od one, koja se krajišniku odmjeri. Recimo da krajišnik i


* Ovaj §. tiče se pravilnika za šumarsku službu u bivšoj c. kr. vojnoj krajini, koji
za imovne obćine, koje su zakonom od god. 1881. preustrojene, više sievriedi, buduć
se odmjerivanje šumskib Šteta po načelu priloga D. šum. zakona i odnosnih ustanova
§. 106. naputka C. obračanati ima. - Uredm5tvo.
*