DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 34 <-- 34 --> PDF |
/ _- 434 —. pisivati, a izrično se oadje veli, da se tek uslied povjerenstvene pregledbe u slučaju dokazane potrebe potrebštioa drva prooadje, te onda doznači. I ako propis ovoga §. imade izvjestan smjer, ipak se kod izvedenja istog dolazi do osvjedočenja, da neodgovara onoj zadaći, na što smjera; jer je u praksi sasvim drugačije, ma se išlo i na to, da se potrebnikom drvo dade pod uvjet, da ga imadu samo ii označenu svrhu upotrebiti. Tico je potrebnik? U praksi dokazano je, da je u prvom redu potrebnik onaj, koji je po predcih, a u dosta slučajeva i svojom krivnjom došao do toga stupnja, da mu je nemoguće doznačeno drvo posjeći, a još manje izraditi i u opredieljenu svrhu upotrebiti. Tako je u stvari, a to mogu dokazati mnogim! slučajevi kod vodjene iztrage u mojoj praksi; obratno pako imao sam izkustva, da zadruga sa valjanimi članovi, koja i radne i vozne snage i materijalne snage ima, te koja bi dobiveno drvo kad tad koristno za povećanje i poboljšanje svojih sgrada upotrebila, nemože dobiti drvo za gradju za to, što nije rajtalica i raspikuća, te su joj kuća i ine zgrade u dobromu stanju. Odtud slieđi: a) da onaj, koji nije kadar upotrebiti drvo, mora ga sbog oskudice hlieba hoćeš nećeš prodati, o čemu sam dovoljno iz prakse osvjedočen. Istina je, da se §. 22. naputka A) ovoga zakona može u ovomu slučaju upotrebiti, ali kakva korist odtud, kad se prava svrha promaši; b) da onaj, kao što je navedeno, nemože dobiti gradju, koju bi ako ne sada, a ono bar vremenom koristno izrabiti mogao. I ovdje budi hvala vis. kn zem. vladi, da je u tom pogledu stvoren zaključak gospodarstvenog odbora petrovai-adinske imovne obćine odobrila, te su mogli i ostali pravoužitnici, kojim nije potrebština gradje popisana ili takova po povjerenstvu kao osobito nužda priznana nije, takovu dobiti uz istu cienu, a ne uz povišenu i to prema dielu selišta i odredjenom omjeru/Tim ne samo da su i onakovi pravoužitnici tu blagodat uživali, nego se je postiglo i to, da seje mogao i nuždni kvantum ogrievnih drva izdati. Poznato je, da neima odnosno, da je vrlo riedko naći stablo, koje je za gradju bez ovećeg postotka gorivnoga drveta, a odtud sliedi, da se mora građjevno drvo najprije upotrebiti, da bude nuždna kolikoća ogrievnoga drveta razpoloživa. I ovo bi se imalo kod revizije zakona od 1881. na oko uzeti, te u tom pogledu, a na temelju stečenog izkustva bolji način usvojiti. Prelazeć na §. 96. naputka C. spomenutog zakona molim, da mi se za zlo neprimi, ako koju rečem za razjasnenje, jer idem s dobre namjere. Upitni §. sa naslovom „osiguranje zaostalih pristojba´´ govori odnosno daje odredbe, kako se ima postupati kod premjere izradjenog gradjevnog drveta. Kaže se ondje, da se ima prigodom pronadjene višegradje, a za slučaj, da dotična stranka neima kod sebe novca za namirenje viška od izradjene gradje, izdati izvoznica samo na njeki dio izradjene robe, dočim se ima za pokriće premjerbenog viška odgovarajuća kolikoća robe u šumi zadr |