DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 431 — ima on uz inače razgranatu manipulaciju kod imovnih oUink, kao jeđnostav- Diji način, mnogo veću praktičku vrieđnost. Prema tomu imao bi se samo § 25. nap. A str. L u cielosti na ovaj način nšumljenja promjeniti s tom mogućom izmjenom, da se dctičnoj katastralnoj obćini 2a kolikoću neužite njene kompetencije iz blagajne imovne obćine po cjeniku nadoknadi, dočim bi imovna obćina s onim drvnim zaostatkom po volji razpolagati mogla. Mnogi takodjer važan kamen spoticanja susreta nas kod podielbe djelov^ šumske kompetencije pri dielenju zadruga, 0 kojoj §§ 14. i 15. naputka a govori. § 15. odredjuje odnosno postavlja granice, na koliko se djelova diel jednog uživanja dieliti može. Podataka, crpljenih prigodom praktičkog izvadjanja toliki je broj, da bi se 0 tom mogle čitave knjige napisati. Ja ću ovdje samo neznatni dio od glavnijih momenata napomenuti, te ću se podjeduo i kritičkim pogledom na iste osvrnuti. Prije spomenutim § 15. odredjeno je, da se diel uživanja cieloga selišta najviše na 4, tri četvrti na 3, pol na 2 diela razdieliti može, dočim dio uživanja jedne četvrti selišta da je nedjeljiv. Buduć medjutim obći zadružni zakon nije postavio granicž,, buduć se zadruga može po volji dieliti, naime zadruga sa uživanjem cieloga selišta na pet grana, ^4 na četiri a V^ na dva diela. Prema analogiji navedenog § ostao bi u onom slučaju po jedan odnosno po dva podieljenika bez diela uživanja. Naravno kod diobe bude iznenadjenja, te se podjeljenici od čuda oka mene, kad sbog ubilježenja promjene posjeda dodju i čuju nemili glas, da mora jedan ili dvojica bez diela ostati. " Sad se pita, koji od njih gubi pravo, i na temelju kojega, zakona može se njeki lišiti zakonom zajamčenog prava. Može se reći, ta ako su i podieljeni, neka zajednički uživaju pravo šum sko. Tko tako govori, tomu se odgovara „da smo se mi mogli slagati, nebi iz zajednice ni izlazili." — Na ovo moramo mi iz vršioci zakona nehotice sleći rameni, te svaki dalnji odgovor dotičnoj stranki zamučati, b. Zadruga Petrović posjeduje 16 jutara, dakle ima pravo na V2 seMšta Zadruga Pavlović posjeduje 8 jutara, a kupi od Petrovića 6, ima dakle ukupno 14 jutara i tim stiče pravo na kompetenciju od ^k selišta. Pavlović pak, komu je ostalo 10 jutara, pošto prelazi granicu od 8V2 jut. dakle V^ selišta, polaže takodjer pravo na ´4 selišta. Ako bi se jednomu i drugomu ovo priznalo, nastalo bi novo pravo, i tim obteretila imovna obćina, a ovo niti smije, niti može biti. Kako da se u ovom slučaju postupa, zakon ništa negovori. c. Zadruga Jovanović posjeduje zemljišta sa pravom na cielo^ selište, no ista zadruga posjeduje jošt jedan kućni broj sa pravom na pol sehšta. |