DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 429 ~
stotina jutara, a đa je u njeg uz sposobnost ljubavi i mara, o tom naslućujem
već \z njegovog iiavoda: „Žalostan je pojav, kada posjednik šume svoje drvo
daje \VL bezcjenu tako, da gt potepe, ali nesreća je, kada opustošene sastojine
nepomladjuje". Kad posjednik potepe drvo, onda na prvom mjestu štetuje


on sam, ali ako posječene sastojine nepomladjuje, onda je šteta obćenita.


Uporabom prijašnjih hrastika griešilo se je mnogo na prvi i drugi način,
nu tim nastala šteta nije na sreću za obćenito dobro bila tako ogromna, kako
bi bila ona, kad u buduće posjeći se imajuće bukove porasti nebi pošumili. .


Doista danas nepotiplje uprava kneza Lippe Schauinburga niti bukovine,
unovčujnć hvat do 50 nvč. za ugljenarenje u velike, ali ona nastoji takodjer,
da temeljito pretvori bukvik u čisti i mješoviti hrastik tako, da usljed već spomenutog
izvrstnog članka, te onih u austrijskih šumar, novioah br. 25. od
god. 1883., br. 204, 206, 207 god 1886. i br. 211 god. 1887. drugo mi nepreostaje,
nego upozoriti svakoga, da ide gledati umjetno ali i slavno djelo g.
šumar, nadzornika MtUlera!


Sjedni samo u kočiju, pa se možeš do mile volje vozikati širokim, ravnim
i čistim šumskim putem ili utrenikom iz dolina do vrh kosah, a ti putevi
nisu drugo, nego medjašnl prosjeci glavnih! pododsjeka, a na podolju najbujnije
livade od 50—100 širine prosječene odvodnim! prokopi, te se nemariš bojati
niti komarica, jer jih u močvarnih ovili, a sad izkrčenih šumištih neima toliko,
da bi te žalcem bockali.


Nu neboj se ovdje niti Šumskih požara, jer jih sustavljaju bujne livade,
ali i preko navedenih međjašnih prosjeka nećeš labko. A ti lovce gledaj kako
se srnac iz šume na livadu došuljao, te ćeš pomishti, da si uz onakovo omedjenje
usried carskog perivoja. Vidimo tnj i to, kako se je naplodjena sječina
do sječine nanizala do 6 godišnjih umjetno uzgojenih hrastika, a malo
dalje eno i progaljenih bukvika, u kojih je Miillerova sadiljka 1—3 gođišnjimi
hrastići tlo zazelenila, a do tog stere se ostatak vandalizma u ostatcih bukvika,
za kojeg i nehotice pitaš što je s tobom, da sramotu starijih pokrijemo.


Vraćajmo se josi medjom, pa nam humak za humkom i razni ini bilježi
odaju, đa se i procjena obavlja, te temeljito za budućnost stara. Miruj kneže,
forintače zamjenjuješ sa stotinjarkami, te ovako nikada propasti nemožeŠI


Iza tolikih izleta ipak ovim posliednjim izletom tako okriepljen, penjem
se opet na vrh Papuka i dozivljem na raztanku lovačkom trubljom slavonskom
drugu u bukviku ovo:


1) Zahtievajmo lugarnice, jer bez sposobna lugara netreba niti šumara.
2) Zahtievajmo preustrojenje šumarstva, kojim ćemo se domoći osigurana
života uz sposobnost, slobodu i.ljubav.
3) Dovršimo gospodarske osnove, ali treba nje i izvađjati, unovčujnć sve
do efectivne vriednosti uz valjanu uporabu.


4) Pretvarajmo bukvik onim načinom, kako to započeše g. Navrati! i g.
Mliller i tako ćemo spasiti ooo, što se spasiti može, a onda će bit čast i
slava šumarstvu! " M. R.