DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 427 - Te šume napreduju po kolikoci, a ne tako po kakvoći, ali i to se ima pripisati u zaslugu sretnom slučaju, a ne umnom šumarstvu. Obratni je pako danas slučaj, što susjedstvo g. Navratila kao i pred 50. godina šume nepravilno i heziimm prebire, đočim je njegovom 3-gođišnjem rMu pošlo za rukom stegnuti cielu uporabu ili na iztriebljivanje podredjenih vrstih drva ili na sje5ine uz naravnu oplodnju, a gdje hrastovih sjemenjaka neima, izvadja on umjetnu hrastovu šumu, pa popunjuje čistine i praznine najvećima crnim borom, omorikom i ostalom crnogoricom. Eno mu lOO jutara uspješna rada, pa jer šumar samo šumara ocjeniti može, kličem ti Na vratilu; „Slava!" U sjecinah poboravismo u razgovoru i ondje prigovorih, jer je iza čiste sječe u bivšem bukviku umjetno hrastik zasijao, da to najshodniji postupak nebijaše, i to s toga: Vlastelinstvo ovo obiluje na bukviku, u kojemu je hrast davno izsječen, te se radi o tom, da se Uo prije bukovik u čisti ili mješoviti hrastik pretvori. Uporaba bukovine nije u onoj mjeri, da se to što prije izvesti može, pa kuda sreće, da je to i; -i.avo, osobito uz bukovinu, koja neznatno priraštjuje, a za nikakvu građju sposobna nije. Da se ipak što učini i pripomogne, dogovorismo se i to prihvati g. N. za buduće, da se pred sjetvom žira izsječe šuma prozračno i progalno samo u toliko, da se tek po jutru 30—40 bukava kao zaštita za hrastov podmladak pridrži u razdobju od 5—10 godina, a gdje je nuždno, da se bukve obsjeku samo za to, da one plodom neurođe i da se ovako za 5 — 10 godina pretvorbom prehvatiti´ može. Vlaga na ilovači ili na lapornjači uz brežuljasti ili briegoviti položaj djeluje silno na razvitak pođmladka u tih pređjelih bilo na koju vrst drva, i onaj negovori po šumarski, koji misli, da hrastić 1—5 d^ i 10 godina star zaštite ma i stare bukve nepodnosi, al razumije se u sklopu od 0-3—0´5; a ovo se razmjerje liepo kod nadraslih (nadstojećih)* 20—40 bukava postepenim obsjecajem polučiti dade. Za dokaz tomu navesti ću primjer, koji mi je g. nadzornik Mtiller ne daleko Slatine pokazao, naime 10-gođišnji hrastik umjetno sijan iza 2 godišnje ratai´ske uporabe i do ove ležeći, naravnom oplođnom sječom na istovjetnom šumištu uzgojen, al najmanje 2 put bujniji, te napredniji hrastik iste starosti. Zar se je toli kriepko tlo u Podravini u 2 godine tako izcrpiti moglo, da bi ta razlika nastati mogla. Ne, jer je razlog tomu nazadku pomanjkanje vlage i zaštite. Treba li nam za to još većih dokaza, kao da nevidimo skoro u svakoj branjevini, da biljka, koja stoji pod povoljnim nađraslim drvljem ili šikarom bolje i bržje nenapređuje, nego do nje stojeće biljke na čistom, ma ova čistina nikad sa kukuruzom prije zasijana nebila već i prije šumom radjala. Neka me svatko shvati u predidućem smislu! U ostalom o djelovanju vlage na sjetvu i presadbu, čim skupim meteorologične podatke, progovoriti ću dogodice u posebnoj razpravi. ´"´ Opanka. Mi zamjenismo piščev naziv jtua^dstojno^ sa „nadraslo"; jer tako i uaš ziarod proziva, Ureduičtvo, |