DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 424 — daovoj, te Ekovoj šumskoj upravi — ovi se bore sa sađašnjošću, ali i za da^ leku budućnost. Valjan gospodar skrbi izobiljno za sposobno osoblje, daje mu samostalnu slobodu u radu, a uvažujuć zasluge, koje se tek nakon decenija opažaju, i tek iza stoljeća računati mogu, a gdje tako biva, eno vidimo ondje čak 60-go( liinjih već mlađih najljepših šuma i što mladje branjevine uzorno odgojene. Para, voda, drum, prosjeka, potrebiti strojevi i orudje: sve je ondje pri ruci. Ne samo gospodar i službenik ovdje uživa; taj si sječe, ore i kopa, te sije, al će si žeti svoj trud, te će jim i plodovi potrajni dohodak neizbježivo pružiti. Što se doživiti može od šumske uprave ostalih vlastelina, eno vam živa primjera djakovštine, podgorackog, našičkog, orahovačkog, feričanskog, vočinskog, pakračkog, daruvarskog, stražemanskog, kaptolskog vlastelinstva itd. Izsječeni su ovdje hrastici, te nije skrbljeno za hrastov naravni podraiadak u sgođno vrieme, a umjetno gojiti bilo bi smiešno, pače razsipno. Ovako pričaju stanoviti ljudi; Ili što je još bolje kažu njeki, ta neboj se, šume nikad utamaniti nemožeš, pa ti susretaju s primjeri, ako nam predstave zbilja koju mladu šumu, to jest šikaru punu grabrovine, bukovine, Ijeske, drenka i gdje gdje koji hrastić, nu takav hrastić, koji je po sto puta obršten, pun čvorova, smotan i granjeru smotan i od takve hrastovine nadaju seshepci, da će jim dati najbolja ciepku gradju, a uz to požareno, dakle mehanično i fiziologično zahireno stabalje hoće, da im pruža onakvu deblovinu, kakvu su pred time na istoj stojbini izsjekli! Takove porastline će doista rađjati i mjesto 60—70% tehničke gradje, imati će gorivne hrastovine i samo 30—40^/o gradje, a to je vrlo mnogo. To su ali razlike, koje dohodak na Va i više nepobitno umanjiti moraju. To bi bio još najbolji primjer, ali ima takvih vrlo malo, ali zato ima na hiljadu i hiljadu bivše njegda najljepše hrastovine osobito na brežuljcih, koja je danas čisti bukvik, vriedeć po jutru najviše 50 fr., što bi inače 500 fr. brat bratu prodati mogao. Dapače virovitička, slatinska šumarija itd. negda divni hrastici sa umješanom bukovinom i grabrovinum, danas su čisti bukvici, al ih zato hametom današnja kneževska šum. uprava iztrebljuje i gdje nemože bukovinu prodati za ugljen ili gorivo uz najjeftinije ciene, ondje nalaziš doista najljepše bukve, ali trunu i gnjile, te se mogu prodati u bezcjenu, samo da tada umjetna sjetva hrastovine uspjeti može. Slično postupa Thura-Taxisova uprava odgajajuć hrastovinu ili crnogtu-icu, a to zato, jer šumar za 100 i više godina napred računa, te misli, da će bukovina uz silne bukove šume za 20 godina svakako do gorivne ciene doći po 1 kub. metru do 50 nvč., a možda i 70 nvč., nu on hoće i može danas već dobiti 5—7 fr. za hrastovinu, a kakve će potrebe za hrastovinu iza 20 godina nastati, sigurno može računati, da će kub. metar hrastovine na 10—14 fr. poskočiti. Pita se, tko pametnije šumari? Za lajika bio bi to silni risiko upravo onako, kao za nepUvača baciti se u more, ali šumar mora ploviti, ma se u svietskom drvarstvu mješala koja mu drago trgovačka politika, on d)0 je pro |