DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 22 <-- 22 --> PDF |
. ^ 422 koiBplex šumsMmi drumovi, a gdje je oveće poTršje i željeznicom providjeti te bar za vlastitu porabu na 10 struku cienu podići mogao, i tako razsipnosti sa hrastovim drvom na put stalo. Grad Brod obično se kriomćarenim gorivnim drvom uz skupu cienu podmiruje. Gradiški nepravoužitnici bugare, da niti goriva za novee dobiti nemogu, pa ipak tko da se usudi bukvik učiniti pristupnim za izvoz, gdje se predlaže 50 ili čak lOO.OOO fr. za komunikacije? Tko od zastupstva, tko od političke uprave kao lajici da iz osvjedočenja takov predlog šumara prihvati — ta odgovornost je to dakako, i samo budućnost ovakovu investiciju odgovoriti može, a ono se niti za sadašnjost neprosudjuje. Dakle goriva i tesane gradje radi izsjeci će se što prije hrastici; tim doći će čas, gdje će nastati stagnacija zasluge šum, rada i izvoza, te svi hrastici ođ 1—50 godina neće dati niti paše, niti žirovine, ni valjana liesa. S druge strane u toj potrebi navaliti će proizvodnja bukovog liesa, koji će tada i kako dobar biti (kao da u suhom bukovina i sada dobra bila nebi), a po gotovo morati će bukovo gorivo i ove i one potrebe podmirivati. Ovakovo je gospodarstvo neosnovano, pa će imati užasnih posljedica po narodno oekonomno žice krajiškog naroda u navedenih predjelih. Slično tomu šumari tako i uprava urbarialnih šuma, pače i lošije i mnogo nespretnije, a uzrok tomu je ovdje u glavnom sretni aparat, koji je dotjerao šumare, da se rabe kod političkih uprava za jednostavne pisare, a što su nađšumari bez šuma, to upravo nepojmim. Niti vidim redovitih sječa, niti branjevina, niti čujem o kontroli kroz. šumara, a još najmanje nadšumara, te pitajuć po toliko putah, zašto se tako po obć. šumah hara, dobih evo ovaj odgovor: Šumari imadu nedovoljan putni paušal^ a nadšumari po gotovo nikakav, te uz to manjka im sloboda u rMu. Čestitih, lugara po gotovo neima, jer onakove, koji su proti vladinoj naredbi smješteni, doista za lugare krstiti nemogu. Niti imadu potrebna znanja, niti moralne snage, a uz nikakvu plaću služe obično tako, da si sami po volji potrebito nadomjeste. Što da dalje kažem o onom, što je svim poznato, već uzdahnem: ´„Bože moj! čemu je šumar svršio nauke i čemu urbarialne obćine na njfga, na lugare i na nadšumare uz dosadašnja uzslovja troše? Po vladinoj naredbi broj 2144. od god. 1871. ima se po §. 3. zavesti potrajno šumarenje; nu kažite mi, gdje je to tako provedeno? Eno ima tomu već 16. godina odkad taj zakon postoji, te priznajem trud šumara i čitao sam mnogo i mnogo potvrdjenih gospod. osnova, al dvojim, da su u toj mjeri provedene u ovom predjelu, o kojem putovanje crtam, jer ja to u ničem neopažam, a gdje i ima čiste ili oplodne ili ma kakve sječe pod branjevinom —mislite h, da je to branjevina? Nije, nego to je pašnjak ili svakovrstnog dračja ih korova puna branjevina, u kojoj ima najmanje hrastova ili recimo bar bukova podmladka. |