DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 13 <-- 13 --> PDF |
´ — 413 — razvijene stanice hjplia prerastu druge susjedne i razviju 4 tanke petlje, a na o\ih trusnike, koji proizvadjaju po jednu trusku siičnu izsjeku kruglje do 0-01 mm. dugačku i 0 OOG mm. široku. Truske odskaču osobitom silom iz trusnika na sve strane, a jer su osobito lake, razna^a je i najmanja pi^omaja u zraku. Kao što silna plodovitost, tako je i ovaj pojav uzrokom, da se gljiva jako širi, a tim je pogibeljnija, što jedna jedina truska može proizvesti mjceltrusnik, samo kada dođje u razvoju joj povoljne ođnoi^aje. Kada su se truske razvile, hymenij je svoje obavio, nu gljiva ne izumire, jer mycel raste u svojem elementu i dalje. D j e 1 0 V a 11 j e. a) Na drvo. Motrimo li drvo, koje je gljiva napala, opaziti ćemo, da je obično vlažno i na površini i iz nutra, a da ostane kada ga razori smedje, dapače crno, izpuca, bude laglje i tako trulo, da ga je moći medju prsti lako sdrobiti. Pod sitnozorom motreno takovo drvo pokazuje nam, da su najprvo napadnute staniciciepaca i da su susjedne traclieide izpunjene hjpbami. Pojedine hyphe prodiru kroz puci stanica pikmatica iz jedne stanice u drugu, ili probiju naprosto tinje, da iz jedne predju u drugu. U sasvim suhu drvu u kojem je gljiva izumrla, ne nalazimo nikakovih bypha, premda po boji i sastavu drva možemo zaključiti, đa^su liyphe bile, ali da ih je nestalo ~ da su se raztvorile. - Kao što na mycelu, nalazimo i u koncih, što no se razvrieže u drvu, posebnu tekućinu, koja troši tinje stanica; nu tim trošenjem razprostire se ta tekućina i dalje, te napada i takove stanice, u kojih hypha ni bilo nije. Ne obaziruć se na to, da motrimo po M e r u 1 i u s u rsztrošeno drvo znamo danas, da on živi bez dvojbe na račun svoje podloge, kao što i drugi nametnici. Gljive uzrokuju, kako je poznato, raztvorbu organičke tvari, te se razvijaju u njoj ili u njezinih proizvodih. Jedne uspievaju samo na stanovitih živućih organizmih ili u njih, druge se nasele na mrtve gnjileće, a treće na nepromienjene česti izumrlih organičkih tvari. Medju ove poslednje spada gljiva drvojedka, koja se ne nalazi, kako spreda spomenusmo — vani u šumi. Ona se naseli na zdravo drvo — najradje i najprvo na drvo četinjača, koje u velike za gradju rabimo, čim nadje i druge uvjete za razvoj: dosta vlage bez svjetla i propuha. Kako i kojom izlučenom tvari drveninu razklimlje, raztopi i upodablja, nije još poznato. Profesor dr. Th. Poleck i apotekar Thiimmel* iztraživali su mu sastojine i kemijsku narav, nastojeć da pronadju organičke spojeve, koji služe za raztvaranje i topljenje, te napokon za upodabljanje celulose drva — * Dr. H. R. Goppert. — Dr, Th. Poleck, Der Hausscb^amm. Str. 21. i dr. |