DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 12 <-- 12 --> PDF |
^ 412 — savjetnika Buttel a iz Meklenburga, koji je bio tamo spasio od đrvojedke kakovih 30 sgrada, sagi-adjenih na cretištnu tlu, te mu povjeriše popravak bolnice. On je povjereni mu posao i sbilja uspješno obavio: isolovao je sve drvo u kući, položiv ga na kovne ploče, a sve grede je okatranio i za zidanje mjesto vapna rabio cement. Od 1847. godine nije se više pojavio Merulius , ali oba popravka stajala su kakovih 20.000 talira — svotu skoro, koju je prvobitna gradnja bolnice stajala." Popravak našeg kemijskog laboratorija stajao je do 35o for. Istina je, da je taj trošak nešto malo nerazmjeran, jer su samo dvie sobe okužene bile, ali mi smo se držali izkustva, da se krparijami samimi neda zlo u korienu ugušiti, pak smo nastojali, da ga uništimo temeljitim popravkom. Razvoj. Kao kod svih gljiva, razlikujemo i kod đrvojedke dvie razvojne dobe: II prvoj dobi razvija se samo mycel, primajuć mnogo hrane i upođabljajuć istu, a u drugoj razvija se na mjcelu trusnik, kojemu je jedina zadaća — razplod. Mycel se sastoji iz nježnih končića (hyphe) tanke tjenice. Vršak pojedine hyphe je nabubrio, te je izpunjen nešto gušćom tekućinom, Hyphe narastu 0 0002—0.007 milimetara velike i razprostranjuju se kao tanki koncići kroz drvo kao najnježnija tkanina. Kašnje se razgrane i prepletu na pukotinuh i povrMnah drva, ali samo na strani od svjetla okrenutoj,, u raznih oblicih, nu najradje se spletu kao koža ili krpe nekoliko centimetara debele i do 1 metar i više velike. Te krpe su samo mjestimice sa svojom podlogom u savezu tako, da se mogu lako odkinuti. Pisac ovoga je motrio nekoje hyphe pod sitnozorom, te je našao, da ih imade´ zrakastih i koncentričnih. Jedne i druge spletu se tako, da su plutasta pogleda, a dadu se na suhom i na svjetlu čuvati. Mycel je obično biel kao snieg, a na istom imade hypha bez boje, koje malo po malo boju mienjaju, tako da postaju žutkaste, ljubičaste i t. d. U dobi razploda izlazi mycel na svjetlo, gdje ima dosta zraka i razvije na svojoj površini trusnik: sniežna mu masa postane mjestimice gušća i kraća, te se malo uzvije. Tako postanu okrugle, koturaste, polukrugljaste, poluelipsoidične ili čašaste sočne blazinice, koje se kašnje na rubu uzdignu. Sve dosada gladka površina počne se u raznih smjerovih nabirati i dobije mrežast pogled. Tom prigodom se mienja i boja; postane, kako spomenusmo ružičasta — grimizno-crvena i napokon cimetasto-smedja. Ovu posliednju boju dobije po truskah, koje se u neizmjernom broju razviju. Razvoj trusnika pada obično u ljeto i to, ako i ne uvjek, počam od svibnja do kolovoza. Na hymeniju imade smedja tekućina kao biser-rosa, istu nalazimo gdjekada i na svežčićih mycela i u prutovih. Trusište se sastoji iz trovrstnog staničja: u najgornjem uzdižu se hyphe osovite, bubreć na kraju ćulasto (kijački) i .puneć se plasmom. Pojedine, jače |