DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 11 <-- 11 --> PDF |
^ 411 ~ od koje može dobivati slabo hrane; iiadje se dapače i na takovoj, od koje nemože primati ništa. Jer je vezan na tminu, napadne grede i podnice najprvo ondje,´gdje su iste s vlažnim 2;idom u doticaju i razvija se uviek od ozdol prama gore i iz nutra na vanjsku površinu, a pošto nemože uspievati na suši, to ga nije moći opaziti iz vaua na podu, dokle ne izjede daske posvema, izuzam nekoliko milimetara debljine iz vana. Obično se pojavlja u novijih gradjevinah; u starih ga neima nikada, izim ako su se iste popravljale. To je dokazom, da je u stare gradjevine unesen bilo u novom drvu, bilo orudjem, s kojim su radnici obradjivali okužena drvo, bilo s ruševinom ili čim drugim. Da se na prikladnom mjestu razvije, dostaje, da dodje tamo trus, a netreba da se unesu i vegetativni organi. Kao što sve gljive, izbire si i Meruliu s podlogu, te najvoli drvo crnogorice. Akoprem se razvija i na drugom drvu, to do danas ne ima slučaja, gdje bi se bio razvio najprv o na hrastovini ili kojem drugom drvu zelenogorice. U našem kemijskom laboratoriju razorio je borove daske i nekoje hrastove podnice, dočim se je na drugih podnicah istom naselio bio. Izpod poda uvukao se je i u spređa spomenuti ormar iz meka dzva, te se je prevukao preko svega što je u istom bilo: preko željeza, stakla, papira i ostalog, stvoriv pri tom ogroman trusnik, izpunjujući preko polovine šupljine u ormaru. Uz taj ormar stajao je digestorij iz hrastovine, nu u njemu ga nenadjosmo, jer je pod njim bila šupljina, tako da je zrak imao dovoljno pristupa. To nas potiče na mnienje, da se je on razvio najprvo na borovini i da se je iz nje hranio, a da se je mycel samo mekanično prevukao preko drugih predmeta. Taj pojav nas uči nadalje, da mu hrastovina bolje odoljeva od meka drva. Kod nas se je Merulius za vremena još opazio, a da to nije, bio bi se sjegurno popeo kroz zid pod krov, gdje bi se bio naselio na grede i tavanice, gdje bi bio silne štete počinio, tim više, što je na tavanu spremnica za vodu, iz koje vode cievi po kemijskom laboratoriju, dovažajuć potrebita vodu, pa bi bio našao dovoljno vlage. Kakova štetu može on nanieti, kada se za dobe ne opazi, razabrati ćemo iz izvješća zdravstvenog savjetnika dr. Gratzera , koje je podnio u bygienskom odjelu šlezkoga družtva za domaću kulturu,* „Godine 1836/37. sagradjena je u Antonijevoj ulici Frankel-ova bolnica, u koju prvih godina nisu smeštali bolestnike, nego su u njoj držali vunu. Za tri godine opažen je u čitavoj kući Merulius lacrimans tako, daje već harao u vratih, prozorih i gredah — da iste opeke bile su već dielomice sprhnule. Gradjevni savjetnik Zah n je imao zgradu popraviti. On je mjesto zemlje uzeo za punjenje prah od ugljevja, a grede i podnice je namazao. Uzprkos tomu pojavio se je za dvie godine Meruliu s opet i počeo se je tako naglo razvijati, da su htjeli bolnicu porušiti i — jer to sredstva utemeljiteljeva dopuštahu — novu podignuti. To ipak ne učiniše, nego pozvaše gradjevnog nad- Dr. H. E. Gdppert. — Dr. Th. Poleck. Der Haussch>yamm Bresslau 1885, Str, 9 |