DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1887 str. 10 <-- 10 --> PDF |
- 410 — Velika obitelj klobučnica dieli se u sliedeće podobitelji: Bradavičarke — Auricularineae. Hvraenij pokriva đolBJu stranu ili ćitavu l)ovršinu trusišta (Exobasidium, Corticium, Auricularia). GrivaSe — Clavarieae. Hymenij pokriva sasvim ili dielomice slobodne krajeve trusišta, koji izgleda kao koralj (Olavaria). Ježače — Hydnoae. Hyn)enij se ualazi na uzvišenih bradavkah ili sličnih krpah na klobuku (Hjduuni). Kupičavke — Poliporeae. Hymenij stvaraju cievčice ili na razne načine spojeni nabori ili priečke na dolnjoj strani klobuka. (Polyporus, Tratnetes, Boletus, Merulius, Daedalea). Lističavke — Agaricineae. Hjmenij se nalazi na priečkah ili lamelah, protežućih se manje više radiahio na dolnjoj strani klobuka (Agaricus, Catharellus, Coprinus, Lactarius). Rodno iine Merulius dobila je drvojedka po boji (kao kos), a ime vrsti suzna — lacrimans poradi toga, što se iz steljke izlučuje suzam nalik vlaga kao kaplje. Neima tomu više od 100 godina, što je Merulius lacrimans poznat, tć bi reći, da ga prvobitno kod nas ni bilo nije, ali danas neima skoro \ećega grada, gdje ga nebi našli. Nalazište drvojedka sliMfe Vrlo je čudnovato, da se Merulius lacrimans nije do sada još našao nigdje u šumi niti na živućem niti na izumrlom stabalju. Nekoji autori su držali, da je M. aureus i M. tremellcsus Schrad, istovjetan sa M, lacrimans, ali je dokazano, da nije. M. lacrimans se razvija i uspieva samo u naših stanovih, gospodarstvenih sgradah, brodovih, rudnicih i dragih gradjevinah, kad god nadje u njih uvjete svojem obstanku. Njegove truske klicaju, a rajcel se dalje razvija na tlu sa povoljnom mu hranom, ako je vlažno i bez s\jetla, gdje zrak neima propuha.* Pojavlja se dakle ithenito u podrumih i drugih vlažnih prostorijah, koje se nezrače i u kojih nije propuha. U takovih prostorijah razvije se mycel i prodiruć kroz opeke kro2 zid, digne se u gornje spratove do greda i podnica, odkuđa se razširi po pokućstvu, ormarih i svemu, što je daskami obloženo i t d. Pošto mu se naime hyphe spletu, postanu jake do 1 cm. debele pruge, koje su prama kraju sve to tanje. Te pruge izadju iz puci i pukotina drva i zida, s kojim se sljube, te brzo na sve strane rastu. Na taj način može gljiva rasti iz podruma do prizemlja, a od ovuda u gornje spratove, te iz zida preskočiti na drvenu gradju i pokućstvo. Ako ovdje ne nadje dovoljno vlage i hrane, onda dovadja istu prugami iz nižih slojeva; zato se može duže vremena uzdržati i u suhom zraku. To je takodjer uzrok, da se nadje mysel na podlogi, * U nagem zavodu razvio se je najjaGe i najliepge kraj digestorija u ormaru, koji Je bio 2 mjeseca zatvoren. |