DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 345 — valova i povodnja i;´,bace na površinu tla, te iisljed vjetra na sve strane velike površine zaatire. Takav pješak naći će se takodjer i na nnplovljenoiii pjeH´annni lahkom tlu, ako je takovo tlo izvrženo prirodnim nepogodara (\jetrovoni i žogi) usljed nepromišljene porabe stelje i nerazboritoga zgrtanja gornje natlage tla i usljt-d nestatka valjanoga sklopa krošanja. Tlo letećeg pieska ne samo da nije rodno, riego o^i usljed vihrova susjedna zemljišta zasipa, i tim postaju neplodna. Obično su takova zemljišta namienjena za odgoj šume, a u tom slučaju pobrinuti se je šumaru, da leteći pješak svimi inogućimi sredstvi u gibanju obustavi i zaprieči, da mu bližnje porastline nezasipa, U ovakovih okolnostih neće on šumariti sa cistom sjećora, a nastojati ima, da što prije sjecinu pomladi prirodnim načinom i sjetvom izbjegavajuć razrahlenje tla. On će leteći pješak obustaviti od razširivanja uporabom zaustavnih plotova, te slaganjem gomila granja, drača, grmlja i tomu sličnoga materijala, a može to zapriečiti i ođgojivanjem takovih biljka, koje su kadre i na takovoj stojbini leteći piesak učvrstiti i na tlo vezati ga. U tu s\rliu medju ostalimi najprikladnije biti će: eljmus arenarius, ariindo arenaria, carex arenaria i dr. Poraba stelje ima se sasvim obustaviti a tako isto i ugon domaćeg blaga na takove površine zabraniti. Ovu nepogodu dakle može zapriečiti samo razborito šumarenje i to kroz stalno uzdržavanje zastora i zaštite tla kroz potrebiti sklop krošanja i valjanom naslagom stelje; kroz uporabu preborne sječe i kroz odgoj naših najobičnijih vrsti drveća (bora, neroda, breze, topola) Na ovakovih tlih nije najhitnije to, da se naime ondje najprije odgoje i uzdrže bud čiste, bud mješovite šume, nego se ponajprije o tom raditi mora, da se gibivi piesak na tlu veže i učvrsti, a tek onda, kad je to postignuto, odgojivat ćemo ondje radje mješovite, nego čiste šume, buduć mješovite šume uz oitala dobra svojstva tvore više humusa odpadom raznolikog lišća, koje će daljnje širenje pjeska postnpice prema množini tvorećeg se humusa zapriečiti. f) Bolesti drveća jest razlog, da zaraženo drvlje ginuti poeme i konačno podlegne. Valjani pako liek proti tomu biti će ponajprije u razbor´tih načelih šumarenja. Bolesti radjaju se stranom ozledami na vanjštini drveća, stranom pako razorenjem njihove nutarnjosti (kako to jur već djelomice prije navedoh) usljed. raznih nepogoda, koje narušavaju životnu snagu drveća, te prema okolnostim isfo uništuju. Bolesti radjaju se obično nepravilnim izborom vrsti drveća prama stojbini; uplivom nepogodnih klimatičnih odnošaja kao i onda, ako nepravilnim šumarenjem drvlje prekorači svoju životnu snagu. Razborita načela šumarenja jedinim su uztukom u šunjogojstvu proti toj nepogodi, buduć se po istih načelih daje svakoj vrsti drveća samo ona stojbina, koja jim prija, te za to neće ni drveće svoju životnu snagu izgubiti; nadalje po |