DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 342 — djelomice ili sasvim raztope i nakon toga opet naglo smrznu, ili ako nakon izdašne kiše uzsljedi odmah mraz, usljed ćesa se površje drveta t, j . kora ledenom naslagom zaođene, dočim snjegulja kod umjerenog vremena nastaje usljed sipanja -velikih i mehkih smežnih pahuljica, koje se na granju i krošnji stabala nagomilaju, a posije se usljed raztapljajućeg sniega u vodu pretvara, te se na brzo opet smrzava i gomila s novim sni^gom. Ovakova snjegulja oštećuje drveće tim, što se ona na drveću sve više gomila padajućim sniegom, te svojom težinom krši i lama hvoje i svrži drveća, a u gustih porastlinah često ona obara čitava stabla, te tim ne samo da postaju suvišne praznine, nego se kasnije u oborena stabla razna gamad ugnjezđi. Mlado drveće takova snjegulja savija, i ako dugo potraje, ostanu takova mlada drveća uviek savijena, grbava i kržljava. Ovoj nepogodi osobito je podvržena četinjača radi svojih četinja, koje godimice neopadaju onako kao lišće kod listača. Od te nepogode pati osobito omorika sbog svojih gustih cetinja, dočim bor od inja, sbog svojih dugih četinja i lahko se lomećeg granja, više trpi. j Od ovih nepogoda više trpe drveća progaljenih i riedkih porastlina, nego j´li u dobro sklopljenih, u kojih se drveće medjusobno snažno podupire. Isto tako pate od te nepogode stabla u visinu porasla sa malenom krošnjom nego h nizka i razgranjena stabla. U uzkih močvarnih dolina i na visočinah biva inje više, nego li na suhom tlu i u ravnici. Snjegulja nastaje ponajviše u blagom podnebju, u nizinah i na zaštićenih položajih, jer u oštrom podnebju i na visočinah snieg doduše izdašno pada, ali u malenih, suhih i tvrdih pahuljica, koje se, pađši dole radi manje temperature, neraztapaju, niti o stabla zapinju, niti se viseć o takova nenagomilavaju, jer u takovih položajih i vladajući vjetrovi nagomilavanje sniega po drvlju prieče. Medju nepogode brojimo takodjer i tuču (grad, led), koja je ponajviše gojitbam štetna, nu ona oštećuje i odrasle porastline, a ponajviše tim, što sjeme s drveća sklati. Najbolje je sredstvo proti snjegulji i ostalim ovim nepogodara odgoj dobro sklopljenih porastlina, u kojih će se drveće medjusobno podupirati i tim odoljeti pritisku snjegulje, te će i pravovremene i pravilno provedene progale bez da se sklop krošnja ma i najmanje prekine, uspješno pojačati porastline proti toj nepogodi, a jedno i drugo može se samo savršeno postići u mješovitih porastlinah, buduć u čistih porastlinah nahodeća se vrst drveća tim uvjetom neodgovara, dočim u mješovitih porastlinah jedna vrst drveća drugu štiti i čuva, kako je to već više put rečeno. c) Vihrovi i vijavice ne samo da vrške i granje stabala lome i krše, te pojedina stabla obaraju ili prelome, nego i listinac i stelju odnašaju i prieče tvorbu humusa, te njihovim bjesnilom kao žrtva padaju čitave porastline imenito onda, ako su hrdjavo umitane. Usljed razmahanja stabala po vihru nateže se žilje drveća, te se odtud |