DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 383 —


normalnu, a u raztopiai je^ lit-auiva bil) i dovolinih količina željeza, koje se je
i analitičkim puteni u tieUi dotičnih biljaka dokazati dalo. — Takova je od
željeza i temperature sasvim neodvisna bjjedica i žutica dakle poznata osobito
11 sliedećim oblicima: Jedanput kao totalna kioroza ciele biline;
ovakovu opazio je već Meyen. (Ptlanzeiipathologie) na kaktusima, Carriere (Just.
bot. Jabrb. 1 876,.) nabožikovini i javoru, Frank (Die Krankheiten d. Ptianz. 1880.)
na mladim trešnjama, a Bouche (Sitzber. d. Gesellsch. naturforsch. Freunde
zu Berlin 1871.) na mladim bukvama, divljim kestenima, hrastovima itd. —
Drugi put opet pojavljuju se samo pojedine totalno kioroticke
grane na inače normalmo zelenim bilinama. Takav slučaj spominje
Scheli (Just. bot. Jarb. 1876.)- Za krušiuu ilUiamnus) i žeravac (Pelargonium)
a Frank opetovano ga je opažao na divljim kestenima. Na pojedinom drveću


na Strossma3^erovom šetalištu pale su ovoga proljeća i meni pojedine grančice
sa posvema klorotičnim lišćem u oči. — Napokon valja kao treći slučaj ovdje
spomenuti i t. z. panaširano lišće (variegatio), kako ga mnogo bilje pokazuje,
a najpoznatiji primjer je .šarena trava^´, što se u vrtovima uresa radi
goji= — Vanjsko Kce i auatomijska se sti^uktura takvoga lišća slaže podpuno
s onom, što ju pokazuje lišće bolujuće od tipične kloroze ili žutice, uvjetovane
pomanjkanjem željela. Mi prema tomu u sva tri pomeauta slučaja u istinu
imamo posla sa klorozom ili ikterom. Pitamo li ali za uzrok njihov, dočim znademo
pozitivno, da nisu ovdje uvjetovane kojim od pomenutih upliva, to nam
barem za sada još niti eksperimenat niti teorija nije kadra dati odgovora, —
Nagadja se istina bog, da je bolesti i u tim slučajevima kriva čas nepovoljna
hranitba biljke, mi^šavo ili prevlažno tlo, čas slabo svjetlo, nezdravo sjemenje
itd., ali se ipak stalna neda ništa uztvrditi. Razumieva se samo sobom, da tako
dugo, dok nara uzrok bolesti i u tim slučajevima poznat nije, nismo ništa kadri
činiti, daju izliečimo, dotično da joj predusretnemo. — Zanimivo je ipak. da
je Meyen-u (1. c.) i Bouche-u (1. c.) kadkada pošlo za rukom odklonuti bolest
opetovnim presadjivanjem biljaka u dobro, hranivo tlo. Obojica su pravila pokuse
svoje naročito sa panaširanim lišćem, koje je nakon pomeuutog postupka
zadobilo normalnu zelenu boju.


Spomenuti možemo napokon, da je i na vinovoj lozi opa-^ena žutici nalična
bolest, o kojoj je E. Schulze 1872. javio. (Zeitsch. d. landw. Verein. d.
Grossherzogtb. Hessen). Po Babo-u bilo bi joj uzrokom poremećeno primanje
hrane, uvjetovano đaljnimi nepoznatimi uplivi, dočim joj je Fuckel (Sjmbolae
mjcologicae) nalazio uzrok u invaziji osobite gljive, koju je nazvao Spicularia
Jeterus Fkl. - Vjerojatno je medjutim, da se ta bolest ima identifikovati s onom,
što ju prouzrokuje na korienju loze živući nametnik Dematophora necatrix R.
Hart., bolest poznata u Francezkoj pod imenoai „Pourridie de la vigne", Blanc
des racines, Champignon blanc itd. — Spicularia Icterus Fuck, bio bi i prema
tomu tek sekundarni saproflt na obamrlom lišću loze, te nebi u nikakvom.kauzalnom
savezu stojao sa pomenutom bolesti. — Isto vriedi po Hartigu i za.
gljivu Roesleria hjpogaea Thiun. et Pass., u kojoj je pL Thiimen nazrio bio