DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 377 —


debljiiie točke B (lik ].) do ili preko točke vr^a Z, a tim bi se ojačao i
gornji prirast debljine debla, to će reći, da bi se tim povisila i pospje šila
prebrcnost (Vollhol/igkeit).


Asolutan prirast debljine jedne preko druge ložeće točke debla


t. j . promjer i prirast objama od dna D (lik 1—4) u/duž debla raste sve jace
i to lim vise, čim je u času više dotično deblo odmetnuto ili čunjasto, dočim
u vršku (od J prama S) sa malom promjenom ostaje jednak, osim da se je
u velikoj starosti (kod dovršena rasta visine) djelatnost lišća usredotočila više u
vršak, u kojem će slučaju biti prirast debljine gore mnogo veći
Relativa n (odno&an) priras t ili postotak prirasta debljine kod jodne
preko druge ležeće točke debla raste sve više uzduž cielog stabla, i to više u
deblu, nego u vršku, pače u mnogo većem omjeru, nego li absobitan prirast.
Postotak prirasta plošne debljine kod jedne preko druge ležeće točke
stabla uviek je za dva put obilniji, nego što je j e d n o s m j e r n i p o s t o t a k
prirasta debljine p naime p 7100, a prema tomu njegovo povećanje u \is
gore odgovara jur istaknutim načelom.


Iz ovoga razloženja uvidit se može velik upliv, što no ga ima listnatost i
obilje korienja na povećanje drvne gromade ili usebine stabla."^


IV. Djelovanje mnEJe 11a drveće.
Još se niesam bio ni ogaćio, niti su mi stalni zubi sjekutići probili, kad
sam slušao, da je od munje ošinuto drvo liek proti zubnoj bolesti.


U rodnom mi kraju pripovieda se, da će zubna boljetica taj čas jenjati,
ako uzmeš triešćicu od onakova drveta, što no ga je sv. Ilija n)unjom razkolio;
trebaš samo iverak takova drva oštro zašiljiti, u bolni zub zabadati dok ti
krvca nenavrne teći, pak evo te zdrava i čila kao drenov klin. Tako bajaju
}noji zemljaci, a ja prepuštam vještovitu liečniku, da izhitri, je li to odtnd, što
se bockanjem desni (zuberine) odčepi krv, ili je čudotvorno drvce k(»ji čas
munjevito, te zubni živac ublažuje.


Nije mi do naklapanja, nego hajd da vidimo, kako munja dieluje na


drveće.


Mi znamo za živu istinu, da po onoj našoj narodnoj poslovici: „(jeće


grom´^"* u koprive , ali za to s voljom trieska munja u drveta i to ponaj


radje u matori dfib.


* Ova je razpravica upriličeita po načelih nauke Presslerove.
^´* U ovoj poslovici krivo se rabi ,,grom". a moralo bi biti j^mnnja´^ ; jer grom
je Doniier, a munja BIit/. (BHtzsfrabl), za to novalja redi ,.groniovod´´, nego „munjovod".
I nag narod potanko razlikuje ,,grom" od „munje", kako se fu razabire u
slJedec^ilj narodnih i^oslovica; ,, Prije munja sieva, a pak se grom ruzliega" ili
,,za munjom se grom Oeka". Daničie. IH: „neboj se groma, kad munju u epritiće"
ili: „bježeći od groma, miujja me opali", Dani^ic.