DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 376 .— . polomimo li visinu \nlvd ili vieimi liio^nje J S lik 1-4 u dva pojedtiaka listnata pojasaJ M, M PiP P, tad će njihov upliv odnosno njihova gospodarst,vena vriednost glede prirasta koliko će n obće biti valjda kao 1:2:4, a odtuđ sliedi, da svaka gornja trećina proizvodi dvostruko više, nego slieđeća niža trećina. Ili, ako se 4 sukladna stabla od prilike lika L ili 2. izaberu, te ako se jednom od onih stabalah A gornja trećina-QSO, drugomu B srednja, trećina LPN, trećemu stablu C đolnja trećina HMK kića odstrani, a da se četvrto stablo netaknuto ostavi onako, kakovo je, i ako se posije 2—3 godine sva ta stabla obore, te najv.ećom pomnjom izmjere; nadalje, da su gusto zasjenjena stabla jedno prama drugomu u razmjeru kao 2:3:5 , onda će se u jednom ili u drugom slučaju ili u obće pokazati, da^ je ono stablo, kojemu klaštrenjem oduzesmo trećinu njegova kića, te toga radi više nezasjenjuje, oko V^ ili V-^ njegove nadzemne proizvodne ili listnate snage odnosno u tom času oko 15 do 20 postotaka na prirastu gromade izgubilo i da mora ovaj gubitak sa snagom korienja od primjerno preostavših 15- 20 postotaka nadomjestiti t. j . nadoknaditi. Prirast objama iliti sadržaja na gdjegod kojoj točki stabla skoro je razmjeran sa gore nalazećom se listnatosti (obiljem lišća) — dakle on je na golom (bezgranatom) deblu skoro jednak, dočim je na vršku t j. na gornjem grana tom dielu u padajućem razmjeru prema više gore nalazećem se obilju lišća. Ovo se lasno može životoslovno protumačiti, ako se promozga, da se od korienja usisan i opet od lišća upojen sok tekar u lišću priugotavlja u pravo tvorivo tvari i da on tekar kod opetovanog snilazenja (kolanja) osniva stanice i priugotavlja tvorbu drva. Eecimo primjerice, da je presiek kod B (lik 2.) u najniladjih n = 5 godina prirarasao na plohi debljine od 9/n = 10 []´ ´ ili na odnosnom 1 palac debelom koturu 9 = 10 c/, onda bi sliedilo, da bi morao biti u CEFi J jednnk godišnji prirast od 9/n = ^7.5 t. j . od 2 četvorna odnosno od 2c´V dočim bi bio kod M najviše */5, a kod P možda jedva polovicu tako \elik. Uzmimo u okruglih brojka, da je prirast plošne debljine u deblu (od D do J lik 1., 2. i 3.)^ q, to je on u trećini vrška M oko = 0,8 q, a po sredini vrška M do P - 0,7 (i do 0,6 q. Ako je obilje lišća (listnatost) dvajuh stabala (na pr. lik 2. i 3.) kao m : n, onda je kod istih odaošajah takodjer i prirast plošne debljine na dnu vrška Z ili na gornjoj točki debla J, a isto tako i uzduž ciela debla skoro približno jednak kao m : n. Kad bi bila dakle krošnjatost HSK stabla (lik 3.) za polovicu manja od HSK (lik 2.), i kad bi ovo potonje stablo u zadjem petgodištu kod Z,2 ili B oko 20 U´ prirasta imalo, to bi ga i ono prvo stablo izmedju J i Z,3 samo oko 10 0]^´ imalo. Ako bi se mogla listnatost (obilje lišća) od oblika stabla (lik L) polaganim klaštrenjem neoslabljeno i bez uštrba svesti ili upriličiti na obhk stabla (lik 2.), onda bi se tim prenesla podjedno i ciela snaga korienja ili cieli priras!: plošne |