DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 368 — menom urodi. Ako je takova vrst drva, koja ima težko sjeme (hrast, bukva, kesten), tada nesmijemo obilno prosjecati, kao onda, ako je sjeme lagano (jela, smrieka itd.). U prvom bo slučaju pada sjeme pod samo stablo, docim ga u drugom slučaja vjetar raznosi na daleko. U ovom zadnjem slučaju, paziti nam je nadalje, da ii odnosna vrst drva u prvoj mladosti treba zaštite od visokih stabala, ili ne; ako joj je to potrebito (n. pr. jela), prozrači se slabo, ako nije (ariš, prosti i crni bor), prozrači se jače. Ako sa česte godine, da šuma sjemenom urodi, u tom slučaju možemo takodjer obilnije prozračiti. Ako imademo šumu, koja je na obronku gorskom, prozraka može biti jača na dolnjera kraju, jer se sjeme kotura od sgora dole od onih stabala, koja su na brdu. Da se sjeme može primiti, tomu pripomaže obaranje i izradjivanje stabala, izvažanje izradjene robe, jer se uslied toga mješa sjeme sa zemljom. Dobro je takodjer pustiti svinje, da proruju zemlju. U istu svrhu preporuča se panjeve kopati, ako nam se nije bojati, da bi usljed toga vjetar odpuhao zemlju rahlu. Sve ovo mora se tako udesiti, da ciela površina bude jednako pošumljena. IIL Jesmo li po navedenih propisih sve proveli, počekat! nam je koju. godinu, da ustanovimo, na koliko je drvosjek pošumljen, i za koliko, — prema vrsti drva, — treba pomladku zraka, vjetlosti vlage, — na koliko da se dalje sječe. Razgala ili razgalni sjek ima tu zadaću, da posjekom stabala priučavamo pomladak na prosto stanje. Ovaj sjek ravna se po sliedećih pravilih: U blagom podnebju, gdje mlade biljke brže rastu, gdje nema škodljivi upliva zračnih oborina, možemo jače progaliti, nego tamo, gdje se toga imamo bojati. Tako ćemo nadalje slabije progaliti na sjevernih i istočnih strana brda, gdje mrazovi i oštri vjetrovi vrlo škode; slabije na suhom i mršavom tlu, nego li na zapadnih obroncih, gdje je mladi imraštaj bulje sačuvan blagim uplivom zraka, a i s time, što na njega nepadaja velike oborine. Ako su jaki vjetrovi česti u dotičnoj okolici, tada nam je takodjer slabije progaliti. Riedko če se dogoditi, da hi obstojnostim odgovarajuću pi-ogala uspiela od prvoga puta, pa se s toga iraa još jednom pregledati i tamo pomoći, gdje je slabija bez nužde. IV, Uzmimo, da nam je sve pošlo za rakom, kako smo sami želili, — da je površina podpuno na^umljemi, Kada nastupi ovo, tada nam je počekati, dok se pomladak priuči na prosto stanje, dakle ojača. Čim se to dogodi, posjeku se još ona stabla, koja stoje na sječjni. Razumije se samo po sebi, da će do vršn i sje k biti tim prije, čim manje zaštite treba mladi naraštaj. |