DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 368 —


menom urodi. Ako je takova vrst drva, koja ima težko sjeme (hrast, bukva,
kesten), tada nesmijemo obilno prosjecati, kao onda, ako je sjeme lagano (jela,
smrieka itd.). U prvom bo slučaju pada sjeme pod samo stablo, docim ga u
drugom slučaja vjetar raznosi na daleko. U ovom zadnjem slučaju, paziti nam
je nadalje, da ii odnosna vrst drva u prvoj mladosti treba zaštite od visokih
stabala, ili ne; ako joj je to potrebito (n. pr. jela), prozrači se slabo, ako
nije (ariš, prosti i crni bor), prozrači se jače.


Ako sa česte godine, da šuma sjemenom urodi, u tom slučaju možemo
takodjer obilnije prozračiti.


Ako imademo šumu, koja je na obronku gorskom, prozraka može biti
jača na dolnjera kraju, jer se sjeme kotura od sgora dole od onih stabala,
koja su na brdu.


Da se sjeme može primiti, tomu pripomaže obaranje i izradjivanje stabala,
izvažanje izradjene robe, jer se uslied toga mješa sjeme sa zemljom.
Dobro je takodjer pustiti svinje, da proruju zemlju. U istu svrhu preporuča
se panjeve kopati, ako nam se nije bojati, da bi usljed toga vjetar odpuhao
zemlju rahlu.


Sve ovo mora se tako udesiti, da ciela površina bude jednako pošumljena.
IIL Jesmo li po navedenih propisih sve proveli, počekat! nam je koju.
godinu, da ustanovimo, na koliko je drvosjek pošumljen, i za koliko, — prema
vrsti drva, — treba pomladku zraka, vjetlosti vlage, — na koliko da se
dalje sječe.
Razgala ili razgalni sjek ima tu zadaću, da posjekom stabala
priučavamo pomladak na prosto stanje. Ovaj sjek ravna se po sliedećih
pravilih:
U blagom podnebju, gdje mlade biljke brže rastu, gdje nema škodljivi
upliva zračnih oborina, možemo jače progaliti, nego tamo, gdje se toga imamo
bojati. Tako ćemo nadalje slabije progaliti na sjevernih i istočnih strana brda,
gdje mrazovi i oštri vjetrovi vrlo škode; slabije na suhom i mršavom tlu, nego
li na zapadnih obroncih, gdje je mladi imraštaj bulje sačuvan blagim uplivom
zraka, a i s time, što na njega nepadaja velike oborine.
Ako su jaki vjetrovi česti u dotičnoj okolici, tada nam je takodjer slabije
progaliti.
Riedko če se dogoditi, da hi obstojnostim odgovarajuću pi-ogala uspiela
od prvoga puta, pa se s toga iraa još jednom pregledati i tamo pomoći, gdje
je slabija bez nužde.


IV, Uzmimo, da nam je sve pošlo za rakom, kako smo sami želili, —
da je površina podpuno na^umljemi, Kada nastupi ovo, tada nam je počekati,
dok se pomladak priuči na prosto stanje, dakle ojača. Čim se to dogodi,
posjeku se još ona stabla, koja stoje na sječjni.


Razumije se samo po sebi, da će do vršn i sje k biti tim prije, čim
manje zaštite treba mladi naraštaj.