DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 367 " sjeme lagano, pa gi vjetar daleko raznosi i sječiiie uaplodjuje, u driv>-ili te^.k:o , pa pada .samo pod stablo, dakle na blizu naplodjuje. Na temelja ovih osebinah pojedinih vrsti drveća, osnovan je i sam postupak naravnoga pomladjivanja u visokoj šumi, Postupak je trovrstan: a) sječa do gola, b) sječa do sjemenjaka, ; c) sječa prebi raca. Oplođni sjek sastoji se od tri odnosno četiri sjeka. Evo postupka: Kada je odredjena površina, koja se ima pomladiti naravnim načinom, prva nam je briga, ustanoviti, da li imade podmladka, ili ne. Ako ga ima i to toliko, da je sječina pošumljena, a pomladak netraži nikakovog obzira, budi ma s kojeg razloga (vjetar, žega, lošo tlo, rara´O, to možemo dotičnu sječinu posjeći do gola ili u počep (čisti sjek). I, Nije li tako, nego ako je već pomladak porasao samo mjestimice i to slabo, pa je ćutljiv budi prama komu podnebnom uplivu, te traži zaštite od starog drveća; JU je možda tlo lošo, pa bi posjekom starih stabala još pogoršalo, a time i uspieh budućeg naraštaja posvema u dvojbu došao, — tada nam je oprezno sjeći, te sječinu samo „prozračiti^´ (prozračni sjek), t. j . stabla toliko razređiti, da do zemlje dodje sunce, vlaga, uslied česa se tlo pobolj.%, a i stabla boljim i obilnijim plodom rode, kada su udaljenija jedno od drugoga. Ne ima li na površini nikakovog pomladka, ili je sjek opredieljen u takovoj sastojini, koja još sjemenom nerodi, ali nije ni daleko tomu; ako je nadalje opredieljena za sjek šuma podpunog sklopa, a niesmo sjegurni, ne će li obilnijom prosjeki.m nadaleko stojeća stabla vjer rušiti, jer su slabog žilja; ako nam je provesti oplodni sjek u takovoj šumi, u kojoj se tlo ima istom pripi^aviti, da sjeme može u njem klicati, budi s toga, što je samo po sebi lošo, budi opet, da je puno mašine, ili korova; ako nam je propis, da nekoje vrsti drveća za budućnost iztisnerao, ili škodljive utamanimo prije, nego li se sječina počme pomladjivati, — tada ćemo naravno pomladjivanje šume s oplodnim sjekora početi tako zvanim pripravnim sjekom. Navedene osebujnosti same govore, kako i što se ima raditi. Mjerilo prozrake ovisno je o samoj sastojini, ali ipak uz tu obvezu, da krošnje stabala nesmiju biti na daleko pretrgnute. Kod ovoga sjeka dade se posjeći najjače drveće, jer ono slabije bolje će rasti i napredovati, kada dobije više zraka, vlage i svjetla, te će svrha biti podpuno postignuta. Naprotiv, da posječemo tanje i mladje drveće, ono bi potjeralo iz panja, te bi pomladak, nikli iz sjemena, kasnije nađraslo i ugušilo. Kada smo ovo proveli dolazi istom prozračni sjek. II. Progala ili prozračni sjek ima tu zadaću, da na površini nalazeće se drveće usposobi za zdrav i obilan rod sjemena, te ovo da naplodi sječinu. Na koliko da ovaj sjek provedemo, o\isao je od vrsti drveća, koja je vladajuća i koja će i nadalje takovom ostati, i o tom, kako često šuma sje |