DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 13 <-- 13 --> PDF |
~~ 349 — Vriednosi i uporaba proizvoda u nijejovitih porastlina zavisi od ob´ odaje, n na ovu upliva stojhhia, kakvoća i naravno svojstvo porastline, nepogode i razno oštete, kojim su porastlino ])oi]vržon(´ i ini tomu slični odno^nji. Za lošiju stojbiiui prikladnija je kratka, za boljii ne previsoka, a za si-ednju visoka oblioduja, a to ksto valja i za pora.stHnu od pridanaka, docim onakovoj porastlini, koja je na mrs voni tlu, prija kraća, a naprednijoj porastlini pako dnlja obbodnja prema tomu, da li je rast drveća bujniji, da li je izdašniji urod sjemena i t. d. Sa narodno-gospodarstvenog gledišta valja nam svu pozornost, obratiti na naše šume, koje su i na budućnost t. j . na takove uredbe, po kojih se ima uzgoj šuma u budućnosti na temelju statističkih podataka ustanoviti. U naravi samoj, naročito u riianjoj ili duljoj obhodnji šuma, naći ćemo pravilo za sumarenje i za buduće pošumljenje, a pri tom valja nam se osobito obazrieti na potreb će pojedinih prediela, jer tek promišljenim podpunim ustanovljenjem svih kolikih potreboća, neobaziruć se na kojekakove spekulacije i nesmatrajuć unovčenje šumskih proizvoda za jedinu svrhu, najprije ćemo doći do željene mete, koja će narodno-gospodarstvenim obzirom najlagije odgovarali, jer se samo na tih temeljih sadanje porastline umno rabiti i u buduće opet umno odgajati mogu. Naravno je, da su ovdje od znatnog upliva mjestni ođnošaji; nu uporabom pravnih i umnih načela šumarenja povisuje se produktivnost tla, rastenje porastline, te se razvitak iste unapredjuje i pospješuje, a nepogode i oštete satiru se ili bar ublažuju. Sva ova dobra svojstva naći je samo u mješovitih porastlinah. Napredno žumarenje ima tu glavnu zadaću, da proizvede čim više drva za lies, jer se drvo za obrtne svrhe najlagije unovčiti može, a uz to se laglje odprema i izvaža, nego li drvo za vatra, a ako je takovo drvo za obrtne svrhe još valjano izdjelano: to mu je i vriednost njegova daleko veća, nego onog za vatru. Ali ne samo, da se ljudstvo služi iz šuma s drvom za lies i za vatru, nego mu one prema vrsti drveća davaju i druge koristi, a toga radi nastoji se, da se tnkove šume uzgoje, koje neće pružati samo jednu korist ili jednu potrebu namiriti. Tako se na pr. hrastici negoje samo sbog drva za lies ili za vatra, nego i sbog hrastove kore, žira i t. đ. Vrbici se goje za pletež košara, a druge šume opet u tu svrhu, da dadu gradivo za kolare, tokare, stolare i za ine obrtnike- Svim tim zahtjevom nemože zadovoljiti šuma od jedne vrsti drveća, za to valja, odgojivati mješovite šume, u kojih će naći i ratar i trgovac i obrtnik onakovu vrst drveta, koja mu je za njegov posao ih obrt potrebita. Najveća je zaprieka, da same svim zahtjevom zadovoljiti neraogu: šumsk a služnost ; jer nam ona veže ruke, te sbog nje nemožemo onako intenzivno šumariti, kako bi to htjeli, kad je nebi bilo, Budi nara dakle prva briga, da se te rak rane oslobodimo, ili bar o tom nastojimo, da nam ona neprieči u naprednom |