DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 348 — čistih sastojiiia \\ uKkža\aiiju pnih ili potonjih porastlina, jer akoprem su krčenju žumskog tla, izkvarivanju šumskih medja i tomu sličnih šumskih kvarova jednako izvržene i čiste i mješovite porastliiie, ipak tvrdim s obćenitog gledišta, da će ljudskom zahtjevu u obće mješovite porastliae vi^e zadovoljiti nego čiste šume, buduć ćemo u prvih naći raznog drvlja po sortimentih za razne svrhe sposobnoga, a isto tako i izdašniju pašu, te u obće veći dohodak na šumskih proizvodih, Medju nepogodami od ljudi za šume od najužasnijih su šumski požari, koji užasnim bjesnilom još uz jaki vjetar kadar je uništiti prostrane porastline od četinjače, đočim su šume od listače manje toj nepogodi izvržene i mogu mu lagije cdoliti sbog svojih naravnih svojstva^ a ova okolnost vojuje za to, da se zbiljno odhičiffio za odgoj mješovitih šuma i za uzdržavanje mješovitih porastliuf), te da se okanimo po mogućnosti od čistih četinjača bez razmjerne primjese listače, buduć su takove čehnjače sa primjerenom primjesom listače najnaravniji uztiik proti požarom. Ako smo ipak prisiljeni odgojiti samo čiste četinjače, onda nam treba pođjedno odgojiti i zaštitne plastove od čiste listače u primjernih progah i u križajućih se razraacih (u četvornicih ili pačetvornicih), ili ćemo odgojiti amo tamo obsežne hrpe od same čiste listače, ako se tomu odgoju neprotivi možda mršavo tlo ili previsoka stojbina, gdje bi samo još jedina omorika uspjeti mogla. Požaru su izvrženi ponajviše omorici i borici, osobito u dobi ljetne suše, ter ćemo toj nepogodi izbjeći ili ju bar ublažiti tim, ako odgojimo prema njihovoj naravi takovo drveće od h´stače, koje omorika i bor u družtvu trpi, dakle u omoricih: bukvu, grab, hrast, a u boricih: bukvu, grab, brezu, topolu, johu. Mješovite porastline sa šumsko- i uarođno-gospodarstvenoga stanovišta. Sa šumsko-gospodarstvenoga stanovišta jest uzgoj, vriednost 1 uporaba drveća po šumarenje u obće, a napose kod mješovitih porastliua od zamašne važnosti, te kod umnoga uzgoja sbog osobitih raznosti tla, podnebja, položaja i pojedinih vrsti drveća moramo se osvrnuti ponajviše na valjan izbor vrsti drveća obzirom na stojbinu za to, da se rođoviiost tla neunianji, nego bar podržaje. Tim ćemo pako postupno povisiti i plodnost tla tako, da i poslije n:i lošijoj stojbini s vremenom vriednije vrsti drveća za budući uzgoj sa svestranoga stanovišta izabrati možemo, i to budućim prirodnim i prema potrebi i svrsi umjetnim odgojivanjem uz oplođnu ili čistu sječu dozrelih porastliua, bez da tim snagu tla izcrpimo. S tog gledišta doći ćemo do osvjedočenja, da je u obće naravno pošum- Ijenje upravo u mješovitih žumah puno stalnije i sigurnije, nego li u umjetno odgojenih čistih porastlinah, buduć je i priroda neizcrpiva svojim posredovanjem za uzdržavanje i unapredjivanje proizvoda u mješovitih porastlinah, kojih jedna vrst drveća drugu u rastu i razvitku poniaže. Mješovite šume i/.dašnije urode plodom, a tim je i t)uduća ogoja laglja i pošumljenje osigurano. |