DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 11 <-- 11 --> PDF |
M7 — renja ovim nepo^-odam najuspješnije na put stati odgojomi u/đržavanjein mješovitih porastliaa, jer u istih ćemo naći po samoj naravi njihovoj najpovoljnije uvjete za iiztuk proti navedenim i Hličnim boksstini. ID- 2>repog´Ođ.e ocL Ij-ctal- Ove su nepogode najobsežnije. a nsljed toga šinnam i gojenju naj])ogibe]jnije jer ljudi ne SfRuo da sbog svoje koristi na šume navaljuju i tim razboritom sumarenju neprilika zadavaju, nego i oni usljed ^voje nerazborito4i i nesmotrenosti, da, usljed svoje kratkovidnosti i gluposti upravo postadose mjestimice pravim zatornikom šuma, opiruć se proti svakomu nastojanju, da se šume podignu i uzdrže. Kao takova ljuta rana medju ostalimi jest i ta, da se mladici´i branjenice godimice požarom popale, tobože jedino s tog razloga, što će na požarištu bujnije trava porasti, a po gdjekad i zaslužbe radi, jer će se požarom uništene površine morati iznovice pošumiti; nadalje s razloga, što se zimi i ranim proljećem vrlo obsežno pustoše mladici sbog brsta za marvu, kao i krčenjem šumskog svježeg tla za ratarstvo osobito u predjelih šumom siromašnih i t. d. Ovomu je svemu zlu razlog naše vrlo zanemareno ratarstvo, budućse naš ratar nezna pravodobno obskrbiti nuždnom krmom, te uzdržavanjem blaga podići svoje gospodarstvo, a doklem god je u tomu neuputan, dotle neće uviditi važnost i korist šuma po svoje blagostanje. Uzme li se u obzir k tomu i bitna duševna razpoloživost naših ljudi, koja se zrcali u neopreznosti, zloradosti, zlovolji, srditosti, osveti i sličnim manam, onda nedvojbeno, da će kod nas naše šume tako dugo patiti od nerazboritih ljudi, doklem god nebude ponestalo svih tih Zt^la i navika. Ova navedena činjenica imala bi se toga radi po mojem nemjerodavnom i skromnom mnienju u višjih krugovih osobito u obzir uzeti, jer naš čovjek, pogledav na uzdržavanje šuma i gojitbe istih, nije zaslužio još onih blagosti, koje mu zakon daje. Valjalo bi, da ga i upravne oblasti i svećenstvo pobudjuje na ljubav za uzgoj šuma i šumica svakom prigodom, ma biio to u uredu ili u hramu božjemu, a nebude li toga, onda ćemo se do skoi´O lišili kićenih šuma, a tad jao i pomagaj uašemu rataru i ratarstvu 1 Ostavimo ovu žalostnu misao, pa se svrnimo na one obćenite nepogode koje priete ubogoj šumi, a te ćemo naći: U izkvarivanju i uništenju medja; u razširivanju putova i u zloporabi suužitaka; u krčenju šuma i šumišta (šumskog tla) u obće, u prekoračenju potrajnoga užitka, a naročito u krivih načelih šumarenja; u zapušteaili i zukašnjenih gojitba; u nepromišljenoj i škodljivoj porabi uuzužitaka i osobito u obsežnih služnostih uštrbno na pravilni tok šumarenja uplivajućih, te u obće u šumskih kvarovih. Uztuk proti ovim nepogodam nalazimo u zakonitoj zaštiti i u pravih načelih šumarenja, a koliko je ovdje još od upliva odgoj bud mješovitih, bud |