DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1887 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 346 po tih Bacelih podržava se sklop krošanja, te se tim nastoji odstraniti svaki upliv, koji bi štetno djelovao na povoljnu vegetaciju drveća. Po2:natije bolesti šum. drveća jesu ove: L Sunčan zažeg, usljed kojega gine mlado bilje, a na starijem drvlju kora se osušenjem odlupi. Ovoj bolesti povod je sunčana žega kao i prenagli prelaz šumskog bilja iz zaštićene postojine u otvoreni položaj, naročito ako k tomu djeluje i žega i suša. 2, Rak, koji uništuje koru, postaje odtud, što se kolanje sokova (mezgre) obustavi ili poremeti usljed vanjskih ozleda drveća. 3. Nabujalost sokova, nabubrenost (prekomjerno nagomilanje sokova), usljed koje vodenasti izbojci izbijaju, te usavršenje i dozrievanje sjemena prieči. Ta se bolest osobito na bujnom tlu pojavljuje, buduć iz takova pretila tla bilje i rašće u obće toliku suvišnu branu crpi, da mu vlaknovina popuca, česa radi se sokovi izlievaju. 4- Suhobrkatost pojavljuje se ginućim zelenilom i uhvelošću lišća, sušenjem stabla od vršike. Uzrok toj bolesti leži u tom, što je porastlina ponajviše kod svoje prve mladosti pregusto odgajana, a imenito i u tom, ako je tlo suho i mršavo, usljed cesa neima bilje i rašće dovoljne hranive. Kod stabala starih leži razlog te bolesti često u previsokoj starosti, no razlog je čebto i nepromišljena poraba stelje, osobito na mršavom i suhom tlu, kao i u porabi drvnih sokova. Ta bolest nastati će i tim, ako se u sklopu odrasla stabla na brzo otvorenom položaju izlože, jer će uplivom zračnog svjetla i topline izbijati suvišno pupolje, koje za svoj daljni razvitak znatnu množinu hraniva crpi na uštrb vršike i krošnje cielog stabla. 5. Gnjiloća razoruje vlaknovinu i starije drvlje privadja koncu života. Ta bolest nastaje ozledarni vanjštine, ili ako nedozriju drvni godovi; nadalje poremećenim ili zaustavljenim kolanjem drvnih sokova, a pospješuje se naročito suvišnom vlagom. 6. Gubitak četinja uboricih 2 do 8 godišnjih, koja bolest obično jednu godinu traje, a posije toga ovakovi se borici opet oporave, Ta bolest pojavljuje se ponajviše na gojitbah usljed suvišne vlage, i usljed u zimi preobilnog sniega. Tu bolest još pospješuje ginenje korienja sbog suše, žege/štetnih zareznika i tomu . slićnih nepogoda. fl ^ 7. Nedozriela bjcl je nedozrela drvenina, ležeća izmedju odrvljenih krutih drvnih godova, a dolazi od ranih jesenskih mrazova i ciče zime, koje tu bje! u svomu dozrievanju prieče. Ta se bolest obično pojavljuje na močvarnom i kriepkom tlu, na kojemu se vegetacija do kasno u jesen drži, te se posije prosušenja drveta ova bjel od drvnih djelova odlapi, i tim se tvore pukotine i praznine u drvu, koje niedjusobnu suvislost godova razoruju. Ima osim ovdje nabrojenih i drugih bolesti, kojim će se razlog naći jedino, te ćemo u nerazboritih načelih šumarenja, prema obćiui pravilom šuma |