DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 289 — Medju škodljive ptice i´ačunaju se: Tetriebi (Tetramidae) i to: veliki tetrieb (Tetrao urogallus), ružavac (Tetrao tetrix) i Iještarka (Tetrao bonaxia), zatim Yi razreda ptica čunjolika kljuna (Donirastres): zeba (Fringila coelebs), strnadica (Einberiza citrinella), krstokljun (Loxia curvirostra) i golubovi (Columbae). U pravo vrieme udešenom lovnjom uništiti ćemo takove škođljivce znatno, a tim^ će se njihov kvar u šumah dosta zaprieciti, jer u tom slupaju možemo sjetvom pričekati, dok se selitba škodljivih ptica dovrši. Kvar ćemo od tih ptica III g)jilištih tim preprieciti, ako zasijane plohe stavimo pod valjan nadzor i iste previdimo sa strašili, ili ako ptice pucanjem zastrašujemo; ak<^ zasijane plohe sa granjem i ixu]^va pokrijemo i ako sjeme valjano pod zemlju spravimo. Pošto su u obće kvarovi od ptica manje važnosti, to je dovoljno, što je 0 tom do sad rečeno s tora piimjetbom, da su ti kvarovi neznatni na onih gojilištih i plohah, koje su zaplodjene sa raznim! \rsti drveća, jer po naravi pojedinih ptica sve vrsti šumskog sjemenja za hrana neprija, a tako ni pupoljci svih vrsti drveća. c) 0 sisavcih. Pod sisavci razumjevamo: . ´ ´ . 1. domaće životinje, ^ 2. divju zvierad za lov i 3. ostale šumske životinjice, koje za lov nisu, 1. Domaće životinje, koje su ili mogu biti šumi škotlljive, je od dvopapkara (Bisulcae) naše rogato blago i to: goveda, ovce i koze, od kopitara (Solinđunguiae): konj, i od mnogopapkara (Multungulae) krmad. Ove životinje mogu biti šumi škodljive usljed brsta pupoljaka, lišća i mlazova; usljed glodanja i ogrizanja kore i oštećivanja žiija i korjenja. te i tim, što se rado hrane šumskim sjemenjem; — nadalje usljed oštećivanja stabalaca, koja savijajuć prelome i skrše — naročito u gusto sklopljenih mladicih. kuda rad. utrkuju, te odrunjivanjeni zemlje na obroncih, gnječenjem tla na vlažnoj i težkoj stojbini i kroz ra/.rahlenje suhog i lahkog tla. Veličina štete ravna se od vrsti životinje, vrsti i starosti drveća, sklopa, položaja, vrsti uzgoja, godišnje dobe i od trajanja ugoiia te od vremena, u kojem se ugon sbiva. Od naših domaćih životinja koza je šumam najopasnija, te bi valjalo sasvim zapriečiti ugon koze u šume, jer koze pobrste sve, što je za brst — osobito ljube brst od lišća, pupoljaka, mlazova i koru šumskog drveća, te vole brstiti, nego travu pasti. Poznato je, da se koza svakud vrlo vješto penje, te tim ovrške i puplje drveća pobrsti i uništi. Grovedo u šumah traži ponajviše travu i ostalo bilje, no rado se hvata i sočnih ižbojaka, a sbog svoje veličine dohvaća gubicom takofijer ovrske stabala, te jih ođgriza. Da izbjegne napasti od raznih dosadnih zareznika, onda zna u |