DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 289 —


Medju škodljive ptice i´ačunaju se: Tetriebi (Tetramidae) i to: veliki
tetrieb (Tetrao urogallus), ružavac (Tetrao tetrix) i Iještarka (Tetrao bonaxia),
zatim Yi razreda ptica čunjolika kljuna (Donirastres): zeba (Fringila coelebs),
strnadica (Einberiza citrinella), krstokljun (Loxia curvirostra) i golubovi (Columbae).


U pravo vrieme udešenom lovnjom uništiti ćemo takove škođljivce znatno,
a tim^ će se njihov kvar u šumah dosta zaprieciti, jer u tom slupaju možemo
sjetvom pričekati, dok se selitba škodljivih ptica dovrši. Kvar ćemo od tih
ptica III g)jilištih tim preprieciti, ako zasijane plohe stavimo pod valjan
nadzor i iste previdimo sa strašili, ili ako ptice pucanjem zastrašujemo; ak<^
zasijane plohe sa granjem i ixu]^va pokrijemo i ako sjeme valjano pod zemlju
spravimo.


Pošto su u obće kvarovi od ptica manje važnosti, to je dovoljno, što
je 0 tom do sad rečeno s tora piimjetbom, da su ti kvarovi neznatni na onih
gojilištih i plohah, koje su zaplodjene sa raznim! \rsti drveća, jer po naravi
pojedinih ptica sve vrsti šumskog sjemenja za hrana neprija, a tako ni pupoljci
svih vrsti drveća.


c) 0 sisavcih.


Pod sisavci razumjevamo: . ´ ´ .


1. domaće životinje, ^
2. divju zvierad za lov i
3. ostale šumske životinjice, koje za lov nisu,
1. Domaće životinje, koje su ili mogu biti šumi škotlljive, je od dvopapkara
(Bisulcae) naše rogato blago i to: goveda, ovce i koze, od kopitara
(Solinđunguiae): konj, i od mnogopapkara (Multungulae) krmad.
Ove životinje mogu biti šumi škodljive usljed brsta pupoljaka, lišća i
mlazova; usljed glodanja i ogrizanja kore i oštećivanja žiija i korjenja. te i
tim, što se rado hrane šumskim sjemenjem; — nadalje usljed oštećivanja stabalaca,
koja savijajuć prelome i skrše — naročito u gusto sklopljenih mladicih.
kuda rad. utrkuju, te odrunjivanjeni zemlje na obroncih, gnječenjem tla na
vlažnoj i težkoj stojbini i kroz ra/.rahlenje suhog i lahkog tla.


Veličina štete ravna se od vrsti životinje, vrsti i starosti drveća, sklopa,
položaja, vrsti uzgoja, godišnje dobe i od trajanja ugoiia te od vremena, u
kojem se ugon sbiva.


Od naših domaćih životinja koza je šumam najopasnija, te bi valjalo
sasvim zapriečiti ugon koze u šume, jer koze pobrste sve, što je za brst —
osobito ljube brst od lišća, pupoljaka, mlazova i koru šumskog drveća, te vole
brstiti, nego travu pasti. Poznato je, da se koza svakud vrlo vješto penje, te
tim ovrške i puplje drveća pobrsti i uništi.


Grovedo u šumah traži ponajviše travu i ostalo bilje, no rado se hvata i
sočnih ižbojaka, a sbog svoje veličine dohvaća gubicom takofijer ovrske stabala,
te jih ođgriza. Da izbjegne napasti od raznih dosadnih zareznika, onda zna u