DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 52 <-- 52 --> PDF |
´ ~ 382 — Ad;uiia Cnsnurn. Nikolu FlavijanoviV´M, Adama Zubeni, Stcvu Miličira, Jovana Braiikovića, (ijuru Tepšića, Petra Zubera, Nikolu Favleca i Biagoju Joku. Jedan kandidat bje reprobiraii* Kako nam je poznato, to je nakon dugoga vremena prvi niži izpit za lugarsko i poinoeno osoblje, koji se je obdržavao kod ovdašnje kraJj. žup. oblasti* Ovom prigodom osvjedočilo se je povjerenstvo, kako čitamo u novJnah, da se je opet pokazala nestašica djela, koje bi bilo bar donjekle shodno, da služi kandidatom kod priprave i nauke za niži lugarski izpit. Nemožemo ovim povodom premučati, a da neiztakneoio, da ima u tom smjei´u ve(5 dosta pomagala, izišavših tiskom, naročito pako: PouČnik za envare šuma i pomoćno šumarsko osoblje, sastavio na poziv visoke kr. zemaljske vlade Franjo Cordašić godine 1871, 86 strana u osmini. Do sada Izašla dva izdanja, drugo naime godine 1873., a treće nađopunjetio izdanje istog djela izači če još tečajem t. g. Nauka o sadjenju i gojenju šumab, napisao Franjo Cordašić god, 1881., 203 strane u osm. 0 sječenju i gojenju šuma, napisao Vatroslav RaČki godine 1870, 40 ytrana n osmini. Ovo djelce spisano je n istinu poučno i razumljivo vise popularno. Obče šumarstvo za samouke i za one, koji se žele izpitu lugarstva i pomoćnoga šumarstva podvrći, napisao Vladoj pl. KoroŠkenyi godine 187B. 162 strane u osmini. Nauk o čuvanju šuma od Vladimira Kiseljaka godine 1883., 202 strane u osmini. Od lugara se u obće netraži, da bude bog zna kako znanstveno naobražen. Ako dotični kandidat temeljito prouči prema gornjim poraagalim ono, što mu u njegovoj službi pofci-ebito, to je sasvim dovoljno nuz ino empiričko u praksi pribavljeno znanje, predpostaviv, da je lugar dostatno pismen, a inače da ima dobre volje za svoje zvanje. Olavno je, da je lugar pošten i savjestan, a nadalje, da je zdrava i dosta jaka tielesnog sustava z& mo<5;i odolievati težkim naporom svoj e službe . Za lugare državne šumarske uprave i imovnih obćina, koji najveći kontingent u naŠoj zemlji sačinjavaju, postoje već odavna točni naputci, zasjecajući svestrano u čtivarsku službu. U ostalom biti če nam veoma milo, da koji od naših gg. struČara sastavi popularno i za lajika razumljivo dielo nuz već sada u uporabi postojeća za naše lugarsko i pomoćno niže tehničko osoblje, koje će po mogućnost udovoljavati sadanjim zahtievom lugarsko službe u obće. Čudnovat pojav rastenja. Prigodom izradjivanja njekog dovoljno debelog trupca od 30 godina stare jarebike (Sorbus Aucuparia Lin ), koja je porasla u Oberneulandu nedaleko Bremena, izpao je iz sredine trupca na sve strane gladak čunj. Taj čunj mjerio je 94 c;n., na debljem kraju bio je u promjeru 1"8 cm., a na tanjem kraju samo 1 cm. Ovaj čudnovatog oblika izpali komad drveta bio je na eieioj svojoj površini pokriven pretankom okastom prevlakom, koja je slična bila paučini i koja se je čvrsto na drvu priljubila. Profesor Bucbenau — objelodaniv ovaj slučaj u „ Schriften des Vereines fiir Naturkunde u Kasselu" držao je s prvine, da ona prevlaka nije ništa drugo, nego gljivasti mjcelium; nu mikroskopjčno iztraživanje odkrilo je, da ona biela tvarina sastoji iz dosta krutih, sledjenih tjelešca. Dr. Haupt iztraživap je onu tvarinu luĆbeno, te je pronašao, da se ta tvarina vrio težko topi u vodi i u soličnisii (Saizs^tuere), ali da je brzo topiva u žesti i etiru, ter da se kod izhlapljivanja otopine opet pretvara u ledce i kod jare da posmedji^ te bez pepela pougljeni. Sudeć po ledcih bila bi ona tvarina njeka ki elina i to po svoj prilici njeka pretvorba (Umsetzungsproduct) jabukovine i Apfelsiiuere) jli sorbinove kiseline. Svakako je značajno, > da se je ova tvarina |