DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 331 — n emože, znade već avatko, koji se tim ba^vi. S toga prcponičamo ovii knjižicu najtopliju tivak(nnif. Dobiva s(i uz cienu od ´´2b uovč., s poštar. 30 BČ, kod ravnatoljstva pomoćnih ureda zemaljske vlade u Zagi-ebu i u svib domaćih knjižarah. Osobne viestu strogi šumarski izpit. Pišu nam iz Beča, da je gosp, Dragutin Polaček, zemaljski stipendista na c. kr. visokoj Školi, za zemljotežtvo u Be(5Uj položivši dne y*>, svibnja t g. posljedni strogi izpitj poptigao diplomu šumarstva i tim ujedno i najviši stepen teoretičke naobrazbe, koja se kod nas postići može u šumarskoj struci. Kao što će p. n, gg. čitateljem poznato biti, odgovara rečeni izpit d ok t or atu drugih struka, a željeti je u interesu naše struke, da se ovakovi slučaji većkrat ope tujUj jer nam pružaju najbolje sredstvo, da našu liepu Šumarsku struku podignemo do onog ugleda, koji joj pripada punim pravom po njezinoj važnosti za narodno gospodarstvo medju ostalimi granami u državnom našem organizmu Umrli su. Ivan Tichy šumar vlastelinstva čabarskoga dne 18. svibnja t g. — Franjo Grossbauer p 1. Waldst^ttski c. k. umir. professor na bivšoj šumarskoj akademiji Mariabrunnskoj, preminuo je u 74. god. dobe svoje dne 31. svibnja t. g. u Mariabrunnu — i Antun Šranković c. k. umir. šumarski ravnatelj bivše krajiške uprave u 67. godini naglom smrću dne 19. lipnja t. g. u Beču. Sitnice. Nagrada vis. kralj, zemaljske viađe za pošumljenje golieti ti kraškom predielu. U to iine dobiše nagrade sliedeći žitelji: Bariša Balen iz Sv, Jakoba kralj, župan, oblasti u Ogulinu iznos od 15 for., nadalje u obsegu kralj, županijske oblasti u Gospiću; u obćini Kosinj: Sofrenija i Ilija Gruičić 10 for; Damjan i Stevan Momčiiović, Manojilo Repac, Petar Pribić, Mljat Sigurnjak i Guste Petrović po 8 for.; u obćini Brlog: Ivan Nekić iznos od 10 for., u obćini Smlljan : Martin Miškulin 20 fr.; u obćini Kriviput: Joso Tomljenović, Mile Prpić, Marko Pavelić, Tereza Prpić, Leon Krmpotić, Ilija Pavelić Mile Krmpotić, Frane i Marija Tomljenović, Mijat Sojat, Mile Tomljenović, Marko Prpić, Štipan Tomljenović, Marko i Štipan Tomljenović, napokon Joso i Ignjat Butković, Jandre Sojat i Ivan Krmpotić svaki po 10 for. Ovi iznosi podieljeni su dotiČnikom svečanim načinom. Odkad se počeo iz zemaljskih sredstava nagradjivati uzgoj kraških prediela u bivšoj gornjoj krajini, opaxa se u novije doba, da žlteljstvo svojski nastoji oko pošumljeiija i gojenja zabrana na krasu. Ovo je u istinu joŠ najsbodniji a ujedno i najjeftiniji način za uzgoj Šuma na naših golietih u Primorju i u nutrinjl ležećih kraških prediela uzduž Primorja. U tom pogledu iztaknuti nam je osobito revno nastojanje velikog župana ličko-krbavskog presvj. gosp. Marka Kasumovića, koji svakom sgodom pobudjuje sborom i tvorom ondješnje žiteljstvo na gojenje krasa, a dao Bog uztrajao u toj hvalevriednoj namjeni i nadalje! Niži izpiti za lugarsko i pomoćno euvarsko osoblje. Kod kralj, županij. oblasti u Zagrebu obdržavani su dne 20, i 21. lipnja t. g. niži izpiti za lugarsko i pomoćno Čuvarsko osoblje, a izpitno povjerenstvo sastojaše od gg. Fran a Kester č a n k a^ kralj, županijs, nadšumara kao povjerenika kralj, žup, oblasti a ujedno kao izpitnoga predsjednika, Dragutin a L a k s a r a, nadšumara slunjske iaiovne obćine, i M i 1 a d i n a p 1. S t r i g e, kralj. kot. šumara iz Gline, kao povjerenika. K izpitu prijaviše se u svemu 22 kandidata, a od ovih podvrgoše se njih 16. Izmedju potonjih proglasi povjerenstvo veoma sposobmmi: Stevana Bilieević-a, Yida Dakića i Dmitra Mladjenovića sposobnimi pako;, Simu Begovića, Petra Aleksića, Stevana Vujakliju, |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 52 <-- 52 --> PDF |
´ ~ 382 — Ad;uiia Cnsnurn. Nikolu FlavijanoviV´M, Adama Zubeni, Stcvu Miličira, Jovana Braiikovića, (ijuru Tepšića, Petra Zubera, Nikolu Favleca i Biagoju Joku. Jedan kandidat bje reprobiraii* Kako nam je poznato, to je nakon dugoga vremena prvi niži izpit za lugarsko i poinoeno osoblje, koji se je obdržavao kod ovdašnje kraJj. žup. oblasti* Ovom prigodom osvjedočilo se je povjerenstvo, kako čitamo u novJnah, da se je opet pokazala nestašica djela, koje bi bilo bar donjekle shodno, da služi kandidatom kod priprave i nauke za niži lugarski izpit. Nemožemo ovim povodom premučati, a da neiztakneoio, da ima u tom smjei´u ve(5 dosta pomagala, izišavših tiskom, naročito pako: PouČnik za envare šuma i pomoćno šumarsko osoblje, sastavio na poziv visoke kr. zemaljske vlade Franjo Cordašić godine 1871, 86 strana u osmini. Do sada Izašla dva izdanja, drugo naime godine 1873., a treće nađopunjetio izdanje istog djela izači če još tečajem t. g. Nauka o sadjenju i gojenju šumab, napisao Franjo Cordašić god, 1881., 203 strane u osm. 0 sječenju i gojenju šuma, napisao Vatroslav RaČki godine 1870, 40 ytrana n osmini. Ovo djelce spisano je n istinu poučno i razumljivo vise popularno. Obče šumarstvo za samouke i za one, koji se žele izpitu lugarstva i pomoćnoga šumarstva podvrći, napisao Vladoj pl. KoroŠkenyi godine 187B. 162 strane u osmini. Nauk o čuvanju šuma od Vladimira Kiseljaka godine 1883., 202 strane u osmini. Od lugara se u obće netraži, da bude bog zna kako znanstveno naobražen. Ako dotični kandidat temeljito prouči prema gornjim poraagalim ono, što mu u njegovoj službi pofci-ebito, to je sasvim dovoljno nuz ino empiričko u praksi pribavljeno znanje, predpostaviv, da je lugar dostatno pismen, a inače da ima dobre volje za svoje zvanje. Olavno je, da je lugar pošten i savjestan, a nadalje, da je zdrava i dosta jaka tielesnog sustava z& mo<5;i odolievati težkim naporom svoj e službe . Za lugare državne šumarske uprave i imovnih obćina, koji najveći kontingent u naŠoj zemlji sačinjavaju, postoje već odavna točni naputci, zasjecajući svestrano u čtivarsku službu. U ostalom biti če nam veoma milo, da koji od naših gg. struČara sastavi popularno i za lajika razumljivo dielo nuz već sada u uporabi postojeća za naše lugarsko i pomoćno niže tehničko osoblje, koje će po mogućnost udovoljavati sadanjim zahtievom lugarsko službe u obće. Čudnovat pojav rastenja. Prigodom izradjivanja njekog dovoljno debelog trupca od 30 godina stare jarebike (Sorbus Aucuparia Lin ), koja je porasla u Oberneulandu nedaleko Bremena, izpao je iz sredine trupca na sve strane gladak čunj. Taj čunj mjerio je 94 c;n., na debljem kraju bio je u promjeru 1"8 cm., a na tanjem kraju samo 1 cm. Ovaj čudnovatog oblika izpali komad drveta bio je na eieioj svojoj površini pokriven pretankom okastom prevlakom, koja je slična bila paučini i koja se je čvrsto na drvu priljubila. Profesor Bucbenau — objelodaniv ovaj slučaj u „ Schriften des Vereines fiir Naturkunde u Kasselu" držao je s prvine, da ona prevlaka nije ništa drugo, nego gljivasti mjcelium; nu mikroskopjčno iztraživanje odkrilo je, da ona biela tvarina sastoji iz dosta krutih, sledjenih tjelešca. Dr. Haupt iztraživap je onu tvarinu luĆbeno, te je pronašao, da se ta tvarina vrio težko topi u vodi i u soličnisii (Saizs^tuere), ali da je brzo topiva u žesti i etiru, ter da se kod izhlapljivanja otopine opet pretvara u ledce i kod jare da posmedji^ te bez pepela pougljeni. Sudeć po ledcih bila bi ona tvarina njeka ki elina i to po svoj prilici njeka pretvorba (Umsetzungsproduct) jabukovine i Apfelsiiuere) jli sorbinove kiseline. Svakako je značajno, > da se je ova tvarina |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 53 <-- 53 --> PDF |
—- B33 — samo na. stanovitom clielu ono^^ ´ komada drvcta priljuh la, dočim se nije na ostalom i-ublu ništa o kakovoj prevlaki takove tvarine opaziti moglo. Da je onaj <:uiij iz diveta (trupca) lahko izpastl niogao, jn-jdonielo jo to, Uo su svi ogranci na stablu kod Šestog goda. gladko odrezani bili F^o svoj prilici bje mlado šest godina staro drvce presadjeno, te da se krošnja tog nriladog drvca u rastenju pospješi,, morao je. njetko sve ogranke odstraniti, t j . oklaštriti. Tim seje porasli sedmi god zarastom preko smogora premaknuo i za to je mogao jezgarni Čunj laglje izpasti, nego da su ga držali postrani o ;ranci sa vanjskimi drvnimi naslagami. Josip Išek lugar vlastelinstva kutjevačkog ubijen u šumi- Dne 30. svib. t. g. na duhovsku nedjelju, odputio se je rečeni lugar u svoj srez oko podne, da pregleda bližnje branjevine, nebi li onud u blizini pasuei svinjari kakvu štetu možda počinili. Posto se nije kudi ,na noć vratio, odtišli su ga njegovi obližnji drugovi — lugara dva — potražiti , sluteć da mu se je nesretna desila, pošto redovito noćuje kod ku<;e svoje, sinod ga pako bilo nije, a nikomu nije kazao, da je otišao kuda. — Oko podne našla su ga ova dvojica, gdje leži pdledjice nuz grm jedan, — al ne živog — "ve<5 nittvog, razsječene glave i vrata, gdje vjerno ga njegvo pseto Čuva! ´ : ´ ´ ObavjeŠ<5ena o tom oružnička postaja, zaputi se na tužno mjesto, nebi li po znacih kakvib. za ubojice doznala; znakova nije bilo takvih, ve<5 jedino zykljueiti se je dalOj da je jadnik čvrsto se boriti morao š ubojicami svojimi, pošto je mjesto, gdje su mu noge ležale, čižmami iztabanano bilo, a uz Čizme bilo je razsaznati od dva čovjeka odtiske opanaka; -— Tek drugi dan izpitkivajuć doznali su, da su ubojice, ujeki Ilija Kadovanovid i Jovo Sobagic oba iz Jurkovca sa svinjami i sjekirami u rukuh, nalazili se u blizini hrvališta; — nu što su oba tvrdokorno njekali, lažuč, da nisu sa svinjami niti u blizini bili, a kamo li da su pokojnog lugara vidjeli ili ga susrieli; . , .´ Nu prvi dobio je ođ pomenutog lugara u lice udarac sa krajeut puščane cjevi tako, da se j´e taj odtisak sa uš^em cjevi posve slagao. Na pitanje, od čega mu taj udarac, izgovarala se je ta neman čovječja, da je pao šaleć se sa Jovom na žilu jednu. Tek Četvrti dan odkrio je svoje nedjelo i suvišno bi bilo Čitatelja uzrujavati pripovjedanjem takvim; dosta: da pri svršetku kažem, da su ga obojica iznenada po dogovoru napala, zadav mU dva srortna udarca oštrim krajem sjekire na glavu od Čega je jadnik odmah pao 1 izdišut^em nesretiaiku presjekli vrat, bojeć se, da če oživiti. Pokojni Išek bijaše Čestit i pouzdan lugar, ostavio je za sobom ženu sa troje nejake dječice; koja oplakuju s majkom svog dobrog „tatu". — Kod sprovoda nije bilo oka. a da ga suze oblile nisu, ´ I tako pade opet žrtvom revan i sduŠan lugar ubojničkom rukom, i dao bog^ da ovaj slučaj bude zadnji ubilježen medjn žrtve, koje su se žalibože u šumadiji našoj u nainovije doba učestale! A mi kažimo: „Slava našem Josipu [šeku"! A, FT. Molba. Već dulje vremena radim na sastavku „1 u ga r s k o g p o u Ć n i k a" pa sam se već i prilično-kraju primaknuo. Nu jer je knjiga namienjena za pouku onim^ koji su najmanje uČiH, priznati će svaki sudrug, da sastavak mora biti čim rasiumljiviji. Ovo je od velike nužde, osobito za bilje. Jedna te ista vrst drveća razno se imenuje na raznih krajevih^ pa je s toga od potrebe znati ta ra?ma imena i ista uvrstiti u knjigu na spretnom mjestu. Molim s toga vrJedne sudrugove stručare, da mi izvole čim prije, tim istim putem^ saobćiti narodna imena sliedećib vrsti drveća: 1. Ulmus effusa. 2.. Fraxinus ornus. 3. Acer platanoides, 4. A. tartaricum. 5. A. pseudoplatanus. 6. Ostrja vulgaris, 7. Ainus incana. 8. A. glutiuosa. 9. Crtisus laburnum. 10. Cohitea arboresca. 11. Tilia parvifolia, 12, T. 2:randifoi!a. 13. T. argentea. 14, Prunus padus. 15. Lonicera xylos.eum. 16,.; Viburumu t)pulus. 17. Y. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 54 <-- 54 --> PDF |
- 3M — lantaua. 18. Vacciiiinin inyrtilius. 19, V. idnea. 20. (Jonius dant^tiiru-a 2 1. Rhatrinns ^athartica. 2´i, R. iVangula. 2S, Evon/raiis europeus. 24, Staphilea pinata, 25. lllex aquifolium. 26, Berberis vulg-aris. 27. Dapline mesereum. Zahvaljujuc se već miapriecl svakomu sudrugu na fcruđu, pripravan sam na svaku protuuslugu. U Petrinji, dne 20. lipnja 1887. Drag, Nanicini. Odgovor na molbu g. Drag. Nanicinija. Sporazumfv se s urednićtvom šum. lista priobc^ujem vam nazivlje drve(?a, kakovo možete naći u zamašnom djelu Dr. Bog. Šuleka: ,,Jugoslavenski imenik bilja" (Zagreb 1879.) i u knjizi Dra Jos. Paučića: ^Šumsko drvede i šiblje u Srbiji´´ god. 1871. te: „Flora knježeviue Srbije" 1875. primjeeujuć, da je u svib tih knjigah. — osobito u prvoj, — sabrano nazivlje drveća posakupljeno u kril u narod a od raznib krajeva, a ima ga i takova, koje je doista iz starijih knjiga bJljarica izvadjeno, ali je niklo iz ustiju naroda raznih krajeva na našem jugu. Ja sam latinsko nazivlje u Vašoj molbi označio sa brojkami, a u odgovoru naznačio sam taVodjei- sa brojkami odgovarajuće hrvatsko nazivlje dotičnog drveta sbog toga, da se nemora latinsko nazivlje di´veća ovdje opetovati. Ali pokraj svega toga neka gosp. domaći strueari nemisle, da je s tim odgovorom dotičnoj molbi pođpuno zadovoljeno, nego neka i oni doprinesu po koje zrnce ^ jer se mora znati, da sve narodnje blago te ruke nije sabrano, i da ima toga silu božju, što u narodu živi, ali u knjizi sabrano nijCj pa ćemo u šumarskom listu drage volje objelodaniti imena onih sabirača, koji nam budu narodno nazivlje šumskog drveća priobćJli. 1. Yez, vezika, vezove* (kajkavština). 2. Jasen, crni jasen, gorski jasen, veliki ili veletrn, jasenove^´ (kajkavština). 3. MlieČić, mlieČ, mlječika, borov, crni javor. 4. Zest, žestikovina, žestila (u Slavoniji), žešlja, žešljika, pasliska* (kajkavštin:^). 5. Javor, bieli javor, divji javor, makljen (u Slavoniji), biela trslika. 6. Prob. 7. Olša, biela jova (u Slavoniji), bela volša* (kajkavština) 8. Jošić (u Slavoniji). joŠina, crna jova, crna jelša^ (kajkavština). 9. Tila, tilovina, kopitica, gorski kopitak, pucalika, utin, djedinovo drvo (u Si´biji), negnjila, nagnoj, pavoz, kozji cizek* (kajkavština) drevji bob. 10 Pucaliua, pucaljika, pucaljka, puskalovina grohotuša (u Srbiji), , žuta bagrena, laska leća. 11. Lipac, lipec* i lipovec* (kajkavština), 12. Lipolist 13. Biela lipa. 14. Cremža, cremža, sremza (u Slavoniji), sremša, divja kriešva, divja krieša, čemz, Čimž, sliba, svibovina (u Slavoniji i u Srbiji), svibovje. 15. pasje grožđje, vaščije groždje (u Srbiji), pasji dren, vučikovec´^ (kajkavština)^ kosteličevje, mali les.* 16. Sibika, sibikovina, vodeni zov, biela smrdljika," kalinje, kalinovina (u Slavoniji), kat´ji les* (kajkavština), kozja pogačica. 17. Kalin, kalina, bikovina, hudika, budi kovina, udika (u Srbiji), udi kovina, odljika, vodikovina. brovnika. dobrika, dobra vitovina, hudolesoviua * (kajkavština), hudovirnik,* meduljevina, raedulovna. 18. Brusnica, borovnica, borovnjaČa, mrtovnica, divja mrča (u Dalmaciji), planinska mrtvinica, barovje, barovnica, kupinača, vrisinje (u Primorju) vresinje, risje* (kajkavština), risnica. 10. Gorenk, kamčičuje, rdeča majeuca´"^ (kajkavština). |