DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 325 — . Hartiga 16-9, po Gewinrioru 17*9, a po Wedekindu ^amo H-1 beč. fuutL Fo Gayera dovoljno je u srednjih odnošajih za sjetvu na ornate (Volisaat) 10 do 22 kgr. srarekova sjemena 7/A hektar. Nemože čovjek dosta pametan biti, da se po ovom različitom proračunavanju za sjetvu potrebitoga sjemena odluči, koja inu je mno^^ina sjemena zaista potrebita, bilo to za 1 katastr. ral ili za hektar. S tog razl ga nepreostaje drugo, nego da se pronadje način, kako ćemo u stanovitih prilikali nino^/inu potrebita, sjemena proračunati. Kod obične sjetve sjemena po gore spomenutih stručarih proračunana množina neće biti od velike razlike, ali će za to ta razlika biti veća kod sjetve sjemena u biljevištih, te neće biti neumjestno, ako se s tim poslom ovdje bavimo. Množina sjemena zavisi od toga, da li ćemo na gusto ili riedko sijati, da li je sjeme klicavo i čisto, te koliko ide zrnja na kilogram ili na litru. Gustoća sjetve ravna se od medjusobne udaljenosti sijališta (Saatplatz) ih brazde, od gustoće na krpici (Platte) posijanog ili u brazdu prosutog sjemena, a kod sjetve na omaške od množine biljka, koju želimo imati na stanovitoj plohi. Ima li se primjerice sjemenom posijati jedno katastr. jutro (ral) na.krpice, onda će biti takovih krpica 5755 po I m^, a ako žel´mo imati na svakoj krpici I—3 biljke obzirom na to, da nam biljke nepostradaju od kojekakve potrice, onda ćemo trebati zrnja od sjemena 5755 do 172G2. Razlika zrnja biti. će od tud, što je sjeme nabavljeno iz studenih ili toplih predjela ili je ono nabavljeno iz manje povoljnili stojbina. Po Gajerovoui računu ima u kilogramu srarekova sjemena 125.000 — 145 000 zrnja; u švedskom smrekovom sjemenju 184.000 zrnja; u našem borovom sjemenju ima 146.000 — 161.000, a u švedskom borovom sjemenju 224.000 zrnja. Za sjetvu na omaške mogli bi po prilici ovako računati. Dovoljno će biti, ako na četvorniku, kojemu je jedna stranica 0´5 mt, po jedna biljka poraste. Ovakovih četvornika (0-25 m^) ima jedna ral 23.020. Da odgojimo isti broj biljka kod 75 postotaka klicavosti, trebati ćemo dakle 30.693 zrnja sjemena. To će reći po gornjoj predmjevi, da trebamo 0-25 klgr. smrekova siemena, a ako hoćemo, da nam sjetva posve sigurna bude, trebati ćemo 1 kg. sjemena. Sravnimo li ovu množinu sjemena s onom množinom, koju je Gayer proračunao na 5.8—12-7 kg. smrekova sjemena po rali, onda bi po gornjoj predpostavi odgojili 607-500—1,333.500 kom. biljka na jednoj rali, što bi zaista premnogo bilo i onda kad bi se sačuvala četvrtina biljka,, a ostalo da postrada od mrazova i suše. Proste sjetve danas se nigdje nerabe, pa nije nara svrha, da je zagovaramo, nego hoćemo da dokažemo, da je velika razlika izmedju prakse i proračunavanja. Mnogo je važnije ovdje iztaći pitanje o biljevišiih, osobito u onom slučaju, ako hoćemo znameniti broj biljka odgojiti — kao šio se o tora nastoji u razsadnicih kr. ugar. učilišta za lugare, koje učilište posjeduje 10--30 kut. |